Devizni priljev od turizma može doseći i 12 milijardi eura

Photo credit: Canva

Rezultati turističke sezone, nominirani u izboru, na tragu su rekordne 2019., a fiskalno i bolji.

Hrvatski turizam ove godine nije tako superiorno odskočio od mediteranske konkurencije kao lani, ali još jednom je ostvario zavidne rezultate bez kojih bi ova jesen i zima za hrvatske financije bile puno sivlje, pa su se rezultati sezone našli i na listi pet nominacija za gospodarski događaj godine u izboru Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Dobre je brojke bilo utoliko teže uloviti upravo stoga što su se u sezoni 2022., nakon drastičnog pada broja gostiju tijekom prethodne dvije pandemijske godine, u turističku utakmicu ozbiljno vratiili svi, od Španjolske, preko Italije i Grčke, do Turske. Lanjski šampion mediteranskog turizma, Hrvatska, ostala je pri vrhu i tijekom ove sezone sa samo 3% manje noćenja ostvarenih do kraja ovogodišnjeg rujna, nego najbolje turističke godine ikad, 2019., donosi Poslovni

‘Isplativije’ 800 mil. eura
Zaostatak u broju turista nešto je veći prema prvih devet mjeseci 2019. i, čisto informativno, iznosi 8%. Taj minus, u zemlji koja se u dva ljetna mjeseca suočava s prekomjernim, tzv. overturizmom, i ne zabrinjava previše. U samoj špici, slažu se i domaćini i gosti, Hrvatskoj i ne treba više turista, a produljenje sezone na cijelu godinu ipak ide postepeno, korak po korak. Dobar je znak da je sam rujan protekao bolje od devetomjesečnog prosjeka, s jedan (ali vrijedan!) posto više noćenja nego u tom mjesecu 2019. Inače, od početka ove godine do kraja rujna Hrvatsku je za odmor izabralo 17,2 milijuna turista, koji su domaćinima donijeli 99,7 milijuna noćenja. Tradicionalno najbrojniji Nijemci ostali su na poziciji broja jedan i postavili nove rekorde. Sami su u devetomjesečnom razdoblju ostvarili 24 milijuna noćenja, a koliko je njihov značaj za domaći turizam govori podatak prema kojem su drugi na listi Slovenci s 9,7 milijuna noćenja.

No, najbolje od svega je što sve prate i financijski pokazatelji. Vrijednost fiskaliziranih računa potvrđuje pozitivne trendove praktički od prvog dana godine. Tako je, recimo, prema podacima Porezne uprave, u prvih pet mjeseci u djelatnostima koje se odnose na pružanja usluge smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja fiskalizirano je računa u vrijednosti 8,17 milijardi kuna i 17 posto više nego u prvih pet mjeseci 2019. Za osam mjeseci ove godine je, pak, već prebačena kompletna vrijednost fiskaliziranih računa u rekordnoj 2019. Ove godine ih je u tom razdoblju fiskalizirano u vrijednosti 28,9 milijardi kuna, a u cijeloj prijepdandemijskoj 2019. – 28,4 milijarde kuna.

Je li sve posljedica dizanja cijena na našem Jadranu ili su i naši gosti, izmoreni dvogodišnjim korona restrikcijama i ustezanjem od putovanja, jednostavno bili rastrošniji, teško je reći. Kako god, HNB prognozira da će se samo od stranih gostiju ove godine uprihoditi 7% više nego 2019., koja je za turizam u mnogo čemu referentna godina. U HNB-u tako očekuju do kraja 2022. devizni turistički prihod od 11,3 milijarde eura. To će značiti da je ovogodišnja sezona oko 800 milijuna eura ‘isplativija’ nego te spominjane 2019. godine. Pritom, valja reći, neki su ekonomski analitičari i optimističniji, pa govore o 12 milijardi eura deviznog priljeva od turizma u 2022.

Trideset godina HTZ-a
Dvojbe nema, turizam je prema oba scenarija ove godine dao puno, ali ponešto je i dobio. Za turističke je projekte u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti rezevirano 2,2 milijarde kuna. Javni pozivi za bespovratnu dodjelu tog novca su u tijeku i to će biti više nego dobrodošla financijska injekcija sektoru u kojem su zbog dvije korona sezone, unatoč solidnoj posjeti, investicije ipak znatno usporile. Iz sektora stižu upozorenja da dobit koju su vodeće turističke kompanije generirale tijekom 2021. i 2022. ipak pokriva samo 80% gubitka iz 2020. U godini u kojoj nacionalna turistička organizacija slavi 30 rođendan, turizam dobija i Strategiju razvoja održivog turizma do 2030., čije ime kaže i kako bi budućnost domaćeg turizma trebala izgledati. Ekološka, ekonomska i socijalna održivost u turizmu, veliki je zalogaj, ali bez toga u budućnosti ne može biti ni velikih rezultata.

Podijeli objavu sa prijateljima:

Facebook

IZ KATEGORIJE:

PRATITE NAS

najnovije objave:

Radio EUROSTAR

Umag - Buje - Novigrad

Umag, Hrvatska
[wpdts-date], [wpdts-time]
Previous slide
Next slide