Hrvatska među europskim liderima po pretilosti, ali daleko od globalnog vrha

Hrvatska među europskim liderima po pretilosti
ilustracija

Istraživanja pokazuju da 65% odraslih u Hrvatskoj ima indeks tjelesne mase (BMI) veći od 25, što zemlju stavlja na prvo mjesto u Europi po broju stanovnika s prekomjernom težinom.

Globalno gledano, Hrvatska je 56. na listi zemalja po stopi pretilosti, s 24% pretilih osoba. To je znatno niže u usporedbi s državama poput Naurua i Kuvajta, gdje pretilost premašuje 30% stanovništva.

Sportska infrastruktura i pristup fizičkoj aktivnosti ključni su za poboljšanje javnog zdravlja, a Svjetska zdravstvena organizacija preporuča odraslima da tjedno odvoje 150 do 300 minuta za umjerene tjelesne aktivnosti. Povećanje fizičke aktivnosti može značajno unaprijediti zdravstveni profil nacije, smanjujući rizike vezane uz pretilost i poboljšavajući kvalitetu života.

Pretilost kao ključni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti

Prema međunarodnoj studiji u kojoj je sudjelovalo 27,098 osoba iz 52 zemlje, pretilost se ističe kao glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti poput infarkta miokarda. Iako je BMI dugi niz godina bio primarni pokazatelj za procjenu pretilosti, novija istraživanja sugeriraju da bi omjer struka i bokova mogao biti pouzdaniji pokazatelj rizika, posebno za kardiovaskularne bolesti.

Studija je pokazala da BMI ima skromnu povezanost s rizikom od infarkta miokarda, ali kada se prilagodi za omjer struka i bokova, povezanost postaje znatno slabija. Nasuprot tome, omjer struka i bokova pokazuje značajnu i stupnjevanu povezanost s infarktom miokarda, čak i nakon prilagodbe za druge čimbenike rizika. Visoki omjer struka u odnosu na bokove povećava rizik od infarkta miokarda znatno više nego što to čini BMI.

Ovi nalazi upućuju na potrebu za redefiniranjem mjera pretilosti s većim naglaskom na omjer struka i bokova, što bi moglo omogućiti precizniju procjenu rizika od infarkta miokarda u različitim etničkim skupinama.

Značaj promjene životnog stila

U svjetlu ovih saznanja, povećanje fizičke aktivnosti ostaje ključno u borbi protiv pretilosti i njezinih posljedica. Preporučuje se najmanje 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno za odrasle, kako bi se unaprijedilo zdravlje i smanjili rizici od kardiovaskularnih bolesti. Razvoj sportske infrastrukture i promicanje zdravih životnih navika mogu znatno doprinijeti smanjenju stope pretilosti u Hrvatskoj i globalno, smanjujući time i ukupni zdravstveni teret.

Podijeli objavu sa prijateljima:

Facebook

IZ KATEGORIJE:

PRATITE NAS

najnovije objave:

Radio EUROSTAR

Umag - Buje - Novigrad

Umag, Hrvatska
[wpdts-date], [wpdts-time]
Previous slide
Next slide