Crni tjedan na hrvatskim cestama: 17 poginulih u prvih sedam dana lipnja

Smrt u prometu svakodnevica, Hrvatska i dalje pri vrhu EU po smrtnosti

U samo sedam dana lipnja na hrvatskim je cestama poginulo 17 osoba, među njima i sedmogodišnje dijete. Crni niz prometnih nesreća alarmira i dodatno potvrđuje zabrinjavajuću statistiku – u ovoj godini život je izgubilo 115 osoba, što je 16 % više nego u istom razdoblju lani.

Teške nesreće diljem zemlje

Samo od četvrtka do subote u jednom tjednu smrtno je stradalo sedam osoba. Među njima i 83-godišnja pješakinja koju je u Ceremošnjaku usmrtio 26-godišnji vozač zbog neprilagođene brzine i loše vidljivosti.

U Donjoj Bistri, u pretjecanju neprilagođenom uvjetima, 28-godišnji vozač i 25-godišnja suputnica poginuli su na motociklu. U Galićima, u Istri, poginuo je motociklist u sudaru s automobilom, dok su kod Zaprešića majka i sedmogodišnja kći poginule u izravnom sudaru s teretnim vozilom. U Primorsko-goranskoj županiji stradao je 68-godišnji njemački državljanin, a najnovija žrtva je osoba koja je sinoć preminula nakon sudara dvaju motocikala kod Makarske.

Hrvatska u vrhu EU po smrtnosti u prometu

Prema podacima Europske komisije, Hrvatska je četvrta najgora država u EU po broju poginulih u prometu (62 na milijun stanovnika u 2024.), odmah iza Rumunjske, Bugarske i Grčke. Iako se bilježi pad u odnosu na 2023. (71 poginula osoba na milijun), napredak je prespor za ispunjenje cilja EU – prepoloviti broj smrtnih slučajeva do 2030.

Više poginulih, manje ozlijeđenih

Josip Mataija iz Ravnateljstva policije potvrđuje: ozlijeđenih je manje, ali poginulih više. Od početka godine do kraja svibnja povećan je broj poginulih za 16 %, dok je teško ozlijeđenih manje za 19 %, a lakše za 9 %.

Kao glavni uzrok nesreća i dalje dominira neprilagođena brzina, koja je odgovorna za gotovo 50 % smrtnih slučajeva. Slijede nepažnja, nevezivanje pojasa te slijetanje s ceste. Posebno zabrinjava činjenica da 50 % poginulih ove godine nije koristilo sigurnosni pojas, iako ga imaju čak i starija vozila.

Raste broj vozila – i motocikala

Na cestama je sve više vozila – 900.000 više samo na autocestama pod upravom HAC-a, dok je 111.000 vozila više registrirano u prva četiri mjeseca 2025. nego lani. Značajno raste i broj motocikala – 113.000 registriranih, deset tisuća više nego prošle godine.

Zabilježen je i zabrinjavajući trend: motocikle sve češće voze stariji vozači bez iskustva, što često završava tragično. Od 14 poginulih motociklista ove godine, osam ih je stradalo zbog slijetanja, a većina su bili vozači srednjih i starijih godina koji nisu ranije upravljali motociklima.

Više od 7.000 prekršaja u samo jednom vikendu

Tijekom prošlog vikenda policija je zabilježila preko 7.000 prekršaja, od čega 2.200 zbog prebrze vožnje i 600 zbog alkohola. Policija najavljuje pojačane kontrole, rotaciju lokacija i maksimalno angažiranje resursa, no upozorava: bez promjene svijesti vozača – nema trajnog rješenja.

EU: Gradovi i ranjivi sudionici pod najvećim rizikom

EU prosjek iznosi 44 poginule osobe na milijun stanovnika, a najniže brojke imaju Švedska (20) i Danska (24). Najopasnije su ruralne ceste, gdje se događa 52 % smrtnih slučajeva. U gradovima, 70 % poginulih su ranjivi sudionici prometa: pješaci, biciklisti i motociklisti.

Većina poginulih su muškarci, dok su mladi (18–24) i starije osobe (65+) najizloženije skupine.

Apel: Vezujte pojas, poštujte ograničenja, ne vozite pod utjecajem. Svaka odluka za volanom može nekome – spasiti ili oduzeti život.

Izvor: Glas Istre