Hrvatska među najvišim nacijama svijeta, a jedna regija posebno se ističe

Prosječna visina muškaraca u svijetu – službeni podaci

Prosječna visina stanovnika razlikuje se od države do države, a najnoviji globalni podaci pokazuju da se Hrvatska nalazi u samom svjetskom vrhu. Zanimljivo je da se među pet najviših nacija nalaze čak četiri susjedne zemlje.

Kada je riječ o prosječnoj visini muškaraca, Nizozemska i dalje drži prvo mjesto u svijetu s prosjekom od 183,8 centimetara. Odmah iza nje slijede Crna Gora (183,3 cm), Bosna i Hercegovina (182,5 cm), Hrvatska (182,3 cm) i Srbija (182,0 cm).

Zašto su ljudi s ovog područja među najvišima?

Znanstvenici već desetljećima proučavaju područje Dinarida, koje obuhvaća dijelove Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Istraživanja pokazuju da se upravo ondje nalazi jedno od najviših stanovništava na svijetu.

Razlozi nisu jednostavni. Visok rast povezuje se s kombinacijom genetskih predispozicija, kvalitetnije prehrane bogate proteinima, boljih životnih uvjeta i zdravstvene skrbi, koji su posljednjih desetljeća omogućili da se prirodni potencijal stanovništva u većoj mjeri izrazi.

Još je zanimljivije da pojedine regije, poput Hercegovine, Dalmacije i dijelova Crne Gore, prema pojedinim istraživanjima imaju prosječnu visinu mladića koja premašuje čak i nacionalni prosjek Nizozemske.

Najviše i najniže žene svijeta

Kod žena su na samom vrhu također Nizozemska i Crna Gora, s prosječnom visinom od oko 170 centimetara. Slijede Danska, Island, Latvija i Estonija.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Gvatemala, gdje žene u prosjeku mjere oko 151 centimetar, dok su među najnižima i stanovnice Filipina, Indonezije i Nepala.

Visina nije samo pitanje genetike

Iako genetika igra važnu ulogu, stručnjaci ističu da na konačnu visinu značajno utječu i prehrana, zdravstvena skrb te uvjeti odrastanja. Najbolji primjer je Južna Koreja, gdje su žene tijekom posljednjih stotinjak godina u prosjeku narasle za gotovo 20 centimetara, ponajprije zahvaljujući velikom poboljšanju životnog standarda.

Podaci potječu iz međunarodne baze NCD Risk Factor Collaboration (NCD-RisC), koju koristi i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) za praćenje zdravstvenih pokazatelja stanovništva diljem svijeta.