Istra i Kvarner dobivaju prve karte klimatskih rizika

Primorsko-goranska i Istarska županija prvi će put dobiti objedinjene karte klimatskih rizika koje će pokazati gdje prijete klizišta, poplave, erozija, vrtače i podizanje razine mora. Cilj projekta je pomoći gradovima i općinama u boljem planiranju razvoja i prilagodbi klimatskim promjenama.

Primorsko-goranska i Istarska županija uključene su u projekt PRIMIS, vrijedan gotovo 590 tisuća eura, kojim se razvija nova metodologija za procjenu višestrukih klimatskih i geoloških rizika. Takav sustavni pristup u Hrvatskoj dosad nije bio primijenjen.

Istodobno, Građevinski fakultet u Rijeci partner je i na projektu KLIM-PRI, usmjerenom na povećanje otpornosti Rijeke i Pule na klimatske promjene u područjima turizma, zdravstva i upravljanja vodnim resursima. Ukupna vrijednost oba projekta iznosi gotovo 1,2 milijuna eura.

Prvi cjeloviti pregled prirodnih opasnosti

Projekt PRIMIS provodit će se od travnja 2026. do travnja 2029., a financira se sredstvima Europske unije. Za razliku od dosadašnjih pristupa, projekt neće promatrati pojedine opasnosti zasebno, nego njihovo međusobno djelovanje i preklapanje.

U sklopu projekta izrađivat će se procjene rizika od klizišta, erozije, vrtača, poplava uzrokovanih obilnim oborinama te obalne ranjivosti zbog ekstremnih razina mora i valova.

Rezultat će biti više od 40 stručnih karata i alata, među kojima i prve objedinjene karte višestrukih rizika. One će pokazati područja na kojima se različite prirodne opasnosti preklapaju, čime će gradovi i općine u Istri i na Kvarneru prvi put dobiti cjelovit pregled rizika na svom području.

Projekt uključuje i uspostavu javno dostupne baze podataka, edukacije te predstavljanje rezultata na okruglim stolovima i javnim tribinama.

Dosadašnja istraživanja kao temelj projekta

Posebnost projekta je što se nadograđuju metodologije koje su istraživači riječkog Građevinskog fakulteta već razvijali u suradnji sa županijama i jedinicama lokalne samouprave.

U suradnji s Primorsko-goranskom županijom izrađena je najveća regionalna baza podataka o klizištima u Hrvatskoj, s više od 11 tisuća evidentiranih klizišta. Baza je nastala primjenom LiDAR tehnologije i predstavlja važnu podlogu za prostorno planiranje.

Voditeljica istraživanja Petra Jagodnik ističe kako je cilj izraditi stručne podloge koje će županije dugoročno koristiti pri donošenju prostornih i razvojnih odluka.

Detaljnije analize obale i poplavnih rizika

Voditelj projekta Igor Ružić navodi kako će se postojeća metodologija procjene ranjivosti obale sada primijeniti i na području Istarske županije, dok će za Primorsko-goransku županiju biti provedene još detaljnije analize zahvaljujući novim prostornim podlogama.

Voditelj radne skupine za poplave Nino Krvavica upozorava da prirodne opasnosti rijetko djeluju odvojeno. Primjerice, visoka razina mora može otežati otjecanje oborinskih voda, dok bujični tokovi mogu povećati mogućnost aktiviranja klizišta.

Zbog toga projekt PRIMIS povezuje stručnjake koji su do sada proučavali pojedine vrste opasnosti kako bi razvili jedinstvenu metodologiju koja će se moći koristiti u prostornom planiranju i razvojnim strategijama.

Cilj je dugoročna primjena u cijeloj Hrvatskoj

Projekt se razvija u suradnji s talijanskim institutom CNR-IRPI te međunarodnom COST mrežom ANTICIPATE, koja okuplja vodeće europske stručnjake za upravljanje višestrukim prirodnim hazardima.

Plan je da Primorsko-goranska i Istarska županija rezultate projekta uključe u svoje prostorne planove i razvojne strategije, a stečena znanja nakon završetka projekta prenesu i drugim hrvatskim županijama, gradovima i općinama koje se suočavaju s izazovima klimatskih promjena.

Izvor: Glas Istre
Foto: DVD Buje / Facebook