Istra među županijama s najskupljom potrošačkom košaricom

Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija predvode po visini maloprodajnih cijena

Prema podacima istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb, građani Zadarske županije plaćaju najviše za osnovne proizvode u maloprodaji. Istraživanje autorâ Marine Tkalec i Ivana Žilića pokazuje da se cijene među hrvatskim regijama znatno razlikuju, iako se inflacija često prikazuje kroz jedinstveni indeks potrošačkih cijena.

Analiza se fokusirala na 24 osnovna proizvoda, koji čine oko 13 posto prosječne potrošačke košarice i dostupni su u svim dijelovima Hrvatske. Cijene se razlikuju i unutar istih trgovina – primjerice, litra kefira se 15. svibnja 2025. prodavala po čak 11 različitih cijena, od najnižih 2,09 do najviših 3,19 eura. Najjeftiniji je bio u Buzetu, dok je u Gornjem Knegincu dosezao 2,75 eura.

Općine s najvišim i najnižim cijenama

U istraženim podacima, općina Čavle čak pet puta se pojavljuje kao najpovoljnija, a Baška i Belišće po tri puta. S druge strane, Općina Sali iz Zadarske županije bila je najskuplja za četiri proizvoda. Načelnik Sali, Zoran Morović, najavio je dolazak još jednog trgovačkog lanca na otok, čime očekuje poboljšanje konkurencije i regulaciju cijena. Istaknuo je kako se cijene na otocima djelomično formiraju zbog skupljeg prijevoza, ali i zbog nedostatka konkurencije.

Županije uspoređene po prosječnim cijenama

Autori su usporedili prosječne cijene za proizvode dostupne u svim županijama – ukupno ih je bilo gotovo 25 tisuća, što je više od petine ukupnog broja proizvoda u Hrvatskoj. Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija bile su među najskupljima, s prosječnim cijenama višima za 7,9 %, 7,4 % i 5,8 % u odnosu na Sisačko-moslavačku županiju, koja je bila najjeftinija.

U šest najskupljih županija nalaze se još i Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Grad Zagreb. S druge strane, među najpovoljnijima su Koprivničko-križevačka, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska županija. Podaci su dodatno potvrđeni regresijskim modelom koji je uzeo u obzir i razlike u zastupljenosti trgovačkih lanaca po županijama.

Cjenovna transparentnost kao alat za potrošače

Istraživanje pokazuje da je čak 15 najskupljih općina i gradova u Hrvatskoj u obalnim i otočnim područjima – među njima su Sali, Vis, Hvar, Vrsar i Tisno. Premda podaci obuhvaćaju tek 182 lokalne jedinice s javno dostupnim cjenicima, u njima živi više od 76 % stanovnika Hrvatske.

Autori zaključuju kako javna objava cijena može potaknuti konkurenciju i pomoći potrošačima u usporedbi i odabiru. Naglašavaju kako bi buduće ekonomske politike mogle uključiti praćenje cijena i u ostalim fazama opskrbnog lanca, kako bi se dobio još potpuniji uvid u tržišna kretanja.

Izvor: Glas Istre