Nova znanstvena analiza potvrđuje da klimatske promjene diljem Europe stvaraju sve toplije, suše i zapaljivije uvjete te višestruko povećavaju opasnost od razornih požara.
Ekstremna kombinacija vrućine, suše i vjetra u središnjoj Španjolskoj danas je najmanje 20 puta vjerojatnija nego u predindustrijskom razdoblju, dok je na jugozapadu Francuske njezina vjerojatnost najmanje udvostručena.
Klimatske promjene znatno su povećale vjerojatnost pojave vremenskih uvjeta koji pogoduju nastanku i brzom širenju velikih šumskih požara u Europi, pokazuje nova analiza međunarodne skupine znanstvenika World Weather Attribution.
Istraživači su proučavali ekstremnu kombinaciju visokih temperatura, dugotrajne suše i vjetra koja je tijekom srpnja 2026. pogodovala razornim požarima u Španjolskoj i Francuskoj.
Prema njihovim rezultatima, uvjeti zabilježeni u središnjoj Španjolskoj zbog globalnog zagrijavanja postali su najmanje 20 puta vjerojatniji nego u razdoblju prije snažnog porasta emisija stakleničkih plinova. Na jugozapadu Francuske njihova je vjerojatnost najmanje dvostruko veća, a znanstvenici napominju da je riječ o konzervativnoj procjeni.
Analiza pokazuje da bi se u današnjoj klimi vremenski uvjeti takvog intenziteta u središnjoj Španjolskoj mogli pojavljivati prosječno jednom u šest godina, a na jugozapadu Francuske približno jednom u 20 godina.
Klimatske promjene nisu samo povećale njihovu učestalost nego i intenzitet. U usporedbi s predindustrijskim razdobljem, promatrani pokazatelj opasnosti od požara povećan je za oko 42 posto u središnjoj Španjolskoj i približno 46 posto na jugozapadu Francuske.
Znanstvenici su koristili dnevnu ocjenu ozbiljnosti požara, odnosno Daily Severity Rating – DSR. Taj pokazatelj uzima u obzir dugotrajniji nedostatak oborina, isušivanje tla i vegetacije te dnevne temperature, vlažnost zraka i vjetar.
DSR ne predviđa hoće li požar izbiti, nego procjenjuje koliko bi se brzo mogao širiti i koliko bi ga bilo teško staviti pod nadzor nakon izbijanja.
Ovogodišnju opasnost dodatno je povećao nagli prijelaz između suprotnih vremenskih ekstrema.
Obilnije oborine tijekom zime omogućile su snažan rast trave, grmlja i druge vegetacije. Nakon toga uslijedili su sušno proljeće, višestruki toplinski valovi i izrazito vruće ljeto, zbog čega se ta vegetacija osušila i pretvorila u veliku količinu lako zapaljivog materijala.
U dijelovima Španjolske zahvaćenima najvećim požarima tijekom zime je palo i do 175 posto više oborina od prosjeka. Slijedili su rekordna vrućina i snažno isušivanje površinskog sloja tla.
Takav slijed vlažnih i izrazito suhih razdoblja znanstvenici opisuju kao svojevrsno vremensko klatno. U zapadnoj Europi ono postaje sve važniji čimbenik opasnosti od požara jer toplija atmosfera ubrzava gubitak vlage iz tla i biljaka.
Dim se širio stotinama kilometara
Posljedice velikih požara ne završavaju na izgorjelim površinama i uništenim objektima. Gusti dim i sitne lebdeće čestice mogu se širiti stotinama kilometara te ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva.
U Bordeauxu su tijekom požara koncentracije čestica dosegnule razinu oko 20 puta višu od one koja se smatra prihvatljivom za zadovoljavajuću kvalitetu zraka. Izrazito loš zrak zabilježen je i do 400 kilometara od požarišta, zbog čega su francuske vlasti aktivirale državne zalihe zaštitnih maski FFP2.
Dim šumskih požara osobito je opasan za djecu, starije osobe, kronične bolesnike te ljude s bolestima dišnog i krvožilnog sustava. Globalne procjene povezuju dugotrajnu izloženost dimu iz požara s približno 1,5 milijuna preranih smrti godišnje.
Znanstvenici upozoravaju da se odgovor na rastuću opasnost ne može temeljiti samo na većem broju vatrogasaca, vozila i zrakoplova.
Potrebno je snažnije ulagati u prevenciju, uklanjanje suhe vegetacije, održavanje šuma, stvaranje protupožarnih koridora, povećavanje raznolikosti biljnih vrsta te pažljivije prostorno planiranje u područjima u kojima se naselja približavaju šumama.
Poseban problem predstavlja istodobno izbijanje velikih požara u više europskih zemalja. U takvim situacijama države teže međusobno razmjenjuju vatrogasne snage i opremu, a zajednički europski kapaciteti pomoći mogu biti preopterećeni.
World Weather Attribution zaključuje da ekstremni požarni vremenski uvjeti u današnjoj klimi više nisu rijetki. Prilagodba, prevencija i bolja organizacija mogu smanjiti posljedice, ali za zaustavljanje daljnjeg rasta opasnosti potrebno je i brzo smanjivanje emisija stakleničkih plinova te postupno napuštanje fosilnih goriva.
Izvor: Večernji list