Liječnici u Hrvatskoj sve nezadovoljniji: burnout, loši uvjeti, oprema i plaće pod povećalom

Novo izdanje istraživanja Hrvatske liječničke komore "Studija hrvatskog liječništva 2024." pokazuje da su bolnički liječnici i dalje izrazito nezadovoljni uvjetima rada, unatoč određenim poboljšanjima.

Najbolja bolnica po ocjenama liječnika: Biograd na Moru

Prema mišljenju samih liječnika, najbolji uvjeti rada i najkvalitetnije upravljanje zabilježeni su u Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu na Moru. Slijede Opća županijska bolnica Požega i Klinika za ortopediju Lovran kad je riječ o upravljanju, dok su po radnim uvjetima odmah iza Biograda dvije zagrebačke klinike – Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj i Klinika za psihijatriju Vrapče.

Mali sustavi daju bolje ocjene

Liječnici u manjim bolnicama uglavnom su zadovoljniji uvjetima rada i upravljanjem nego oni u velikim kliničkim centrima. Među deset najbolje ocijenjenih bolnica uglavnom su specijalne i opće bolnice, dok je jedini veliki klinički centar među njima KB Dubrava, na devetom mjestu po radnim uvjetima. Najbolje plasirani KBC po upravljanju je onaj u Osijeku (12. mjesto), dok je KBC Rijeka najbolje ocijenjen po uvjetima rada – na 14. mjestu.

Primjer iz Biograda: od COVID-bolnice do lidera

Ravnatelj bolnice u Biogradu Mate Kutleša pojašnjava kako je do ovog preokreta došlo nakon što su poslušali prijedloge liječnika, ulagali u operacijske sale i opremu, te se okrenuli boljoj skrbi za pacijente. Kaže i da ih je u protekle dvije godine pojačalo troje splitskih ortopeda i dva specijalizanta, koji su Biograd prepoznali kao poželjnije radno okruženje.

Burnout i nezadovoljstvo plaćama

Unatoč povećanju plaća, liječnici navode da ih je inflacija "pojela", pa njihovo nezadovoljstvo nije smanjeno u odnosu na 2022. godinu. Više od polovice ispitanih liječnika – njih 55 posto – nezadovoljno je vremenom koje imaju za pacijente, ali i činjenicom da istovremeno moraju raditi u ambulanti, na hitnom prijemu i na odjelu.

Samo 36 posto smatra da bolnice imaju adekvatnu medicinsku opremu, dok svaki četvrti liječnik nema vlastiti radni prostor s računalom. Zadovoljstvo komunikacijom s ravnateljima izrazilo je svega 31 posto, a s neposredno nadređenima 46 posto liječnika.

Liječnice češće osjećaju posljedice iscrpljenosti

Svaki treći liječnik u posljednjih godinu dana bio je verbalno napadnut na radnom mjestu, a liječnice su tome izloženije. Uz to, češće pate od sindroma burnouta, osjećaja premorenosti i gubitka energije.

Poziv na promjene

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić upozorio je da prosječna ocjena upravljanja u bolnicama stagnira na "dvojci" te poručio da bez stvarne promjene radnog okruženja i upravljačke kulture riskiramo masovni odlazak liječnika.

Komora predlaže smanjenje opterećenja, ulaganje u infrastrukturu i opremu, više transparentnosti kod zapošljavanja i napredovanja, mjere za prevenciju burnouta, zaštitu mentalnog zdravlja, bolju zaštitu od nasilja i sustavne sistematske preglede.

Kao dodatne mjere za zadržavanje liječnika u javnom zdravstvu predlažu veću fleksibilnost rada, bolje nagrađivanje i jasne prilike za profesionalni razvoj.

Istraživanje bez odjeka u praksi

Iako je "Studija hrvatskog liječništva" namijenjena zdravstvenim upravama kao alat za poboljšanje sustava, nakon njezina prvog izdanja 2022. godine, reakcije su gotovo izostale.

Izvor: Glas Istre