Novi zakon o mirovinskom osiguranju donosi brojne promjene

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupa na snagu 1. srpnja i donosi nekoliko važnih novosti.

Veće mirovine i nova pravila

Cilj novog zakona je povećanje prosječne mirovine na najmanje 800 eura do kraja mandata. Uvodi se nova formula za usklađivanje mirovina u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora, a omogućuje se i trajni godišnji dodatak na mirovinu, poznat kao 13. mirovina. Iznos dodatka određuje se prema godinama staža, a Vlada ga utvrđuje u listopadu.

Za svako rođeno ili posvojeno dijete majkama se priznaje 12 mjeseci staža, umjesto dosadašnjih šest mjeseci.

Od 2026. godine ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, što korisnicima povećava mirovine za oko 60 eura.

Dodatne mogućnosti za rad i udomitelje

Umirovljenicima se omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, dok obrtnici mogu primati 50 posto mirovine nakon 65. godine bez prekida rada. Korisnici invalidskih mirovina mogu raditi do tri i pol sata dnevno.

Roditeljima njegovateljima, udomiteljima i osobama koje skrbe o hrvatskim ratnim invalidima omogućuje se ostvarivanje pola mirovine sa 65 godina, uz zadržavanje statusa. Dodatni staž od 12 mjeseci priznat je tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koji udomiteljstvo obavljaju dulje od deset godina.

Promjene i kod najnižih mirovina

Najniže mirovine rastu oko tri posto, a invalidske mirovine u prosjeku 75 eura.

Rasprava u Saboru

Zakon je izglasan sa 82 glasa za i 34 suzdržana. Dio oporbe izrazio je nezadovoljstvo što nije prihvaćen prijedlog da se mirovine usklađuju prema povoljnijem indeksu u cijelosti, dok su vladajući naglasili da zakon osigurava rast mirovina i dodatno vrednuje ulogu udomitelja.

Izvor: Glas Istre