Što donosi deregulacija goriva – Hoće li cijene rasti ili ostati stabilne?

Nakon što je Vlada RH ukinula regulaciju cijena goriva, vozače najviše zanima što će se dogoditi s cijenama na benzinskim postajama. Očekuje se da će promjene biti umjerene, uz veću konkurenciju među distributerima, dok stručnjaci ne predviđaju nagli rast, ali ni povratak na niže cijene od prije.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 14. srpnja 2025. odluku o ukidanju regulacije cijena goriva. Ova odluka, koju su odmah prenijeli svi mediji, istaknuta je kao važan korak prema tržišnoj ekonomiji nakon što se globalno tržište nafte stabiliziralo. Očekuje se da će pojačana konkurencija među distributerima donijeti ulaganja u zelene tehnologije, dok bi promjene cijena goriva za građane trebale biti umjerene.

Cijene su prvih dana nakon deregulacije ostale u rasponu: Eurosuper 95 od 1,45 do 1,50 eura, Eurodizel od 1,38 do 1,42 eura po litri, uz najavu nastavka državnog nadzora.

Inflacija bi, prema predviđanjima HUP-a iz travnja 2025., trebala ostati stabilna na godišnjoj razini oko 3,5 %.

Za sada nema najava o deregulaciji cijena struje i plina, koje ostaju regulirane, no u budućnosti se očekuje liberalizacija uz zaštitu potrošača.

Odluka Vlade i reakcije tržišta

Vladina odluka o ukidanju regulacije najviših maloprodajnih cijena goriva izazvala je veliku pažnju u javnosti i medijima. Odluka se temelji na ocjeni da su se cijene nafte na svjetskom tržištu stabilizirale, a i dobava je sigurna. Očekuje se veća konkurencija među domaćim distributerima, poput Ine i Petrola, a samim time i veća transparentnost u formiranju cijena. Prema izvješćima, distributeri najavljuju nova ulaganja, posebno u električne punionice i projekte obnovljivih izvora energije.

S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poručila je da deregulacija neće dovesti do lančanih poskupljenja, budući da je proteklih godina regulacija prvenstveno stabilizirala tržište tijekom energetske krize. Prema riječima direktorice HUP-a Irene Weber, ne očekuje se znatno ubrzanje inflacije. Građani ipak izražavaju određenu zabrinutost zbog mogućih viših cijena, osobito na benzinskim crpkama na autocestama, gdje se već bilježe više cijene nego u urbanim sredinama.

Utjecaj na gospodarstvo i svakodnevni život

Deregulacija goriva znači povratak tržišnom formiranju cijena, slično kao prije 2021. godine, kada je zbog pandemije i ruske invazije na Ukrajinu uvedena izvanredna regulacija. Distributeri sada imaju više fleksibilnosti, ali se posebno ističe kako su mali distributeri pod pritiskom jače konkurencije i nesigurnosti oko opstanka na tržištu.

Troškovi goriva utječu na prijevoz i logistiku, a time i na cijene robe i usluga. U slučaju rasta cijena na autocestama, moguće je poskupljenje transporta i, posredno, drugih proizvoda.

Cijene prije i nakon deregulacije

Do 14. srpnja 2025. vrijedile su sljedeće maloprodajne cijene goriva: Eurosuper 95 je stajao 1,45 eura po litri, Eurodizel 1,38 eura, a plavi dizel 0,78 eura po litri. Prvih dana nakon deregulacije zabilježene su blage promjene – cijene su iznosile između 1,45 i 1,50 eura za Eurosuper 95, odnosno između 1,38 i 1,42 eura za Eurodizel, ovisno o benzinskoj postaji i lokaciji. Analize pokazuju da bi, da je regulacija nastavljena, cijene mogle biti niže za jedan do četiri centa po litri, ali s deregulacijom, cijene sada variraju – viša su na autocestama, niža u urbanim sredinama.

Na cijenu goriva velik utjecaj i dalje imaju trošarine i PDV, koji čine 50 do 55 % ukupne cijene, čime se prostor za drastična poskupljenja dodatno ograničava. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar pozvao je distributere na odgovorno formiranje cijena i najavio da će Vlada nastaviti pratiti situaciju te po potrebi intervenirati u slučaju neopravdanih poskupljenja.

Inflacija i ekonomski trendovi

Prema procjeni HUP-a iz travnja 2025., inflacija bi u ovoj godini trebala biti oko 3,5 %, a analitičari smatraju da deregulacija goriva neće izazvati dodatne inflacijske pritiske. Vlada RH i gospodarski stručnjaci naglašavaju važnost stabilnih globalnih uvjeta te ističu kako su svi distributeri pozvani na transparentnost i odgovornost prema potrošačima.

Stanje s drugim energentima

Trenutno su cijene električne energije za kućanstva i dalje regulirane u sklopu sustava univerzalne usluge, kojim uglavnom upravlja HEP, a nadzor provodi HERA. Poslovni korisnici već nekoliko godina posluju na liberaliziranom tržištu. Iako Europska unija potiče daljnju liberalizaciju tržišta električne energije, Vlada RH pristupa tom procesu oprezno, zbog socijalne osjetljivosti cijena. Za sada nema najava o potpunoj deregulaciji cijena električne energije, ali dugoročno se očekuje nastavak liberalizacije, uz obaveznu zaštitu najranjivijih potrošača kroz subvencije ili druge mjere.

Cijene plina za kućanstva također su i dalje pod državnom regulacijom, a Vlada provodi mjere za ublažavanje utjecaja energetske krize. I u ovom segmentu tržišta ne najavljuje se skorašnja deregulacija, ali je izvjesno da će s vremenom doći do potpunog otvaranja tržišta, sukladno europskim smjernicama. Ipak, zaštita potrošača i dalje ostaje prioritet.

Regionalni i međunarodni kontekst

Hrvatska je do ukidanja regulacije imala cijene goriva niže od Slovenije, dok su cijene u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji bile niže nego kod nas. Stručnjaci smatraju da bi Hrvatska, unatoč deregulaciji, mogla ostati konkurentna turistička destinacija, premda su cijene goriva na autocestama sada u prosjeku više nego ranije.

Zaključak

Deregulacija cijena goriva u Hrvatskoj od 14. srpnja 2025. označava povratak tržišnim pravilima, uz blage promjene cijena i očekivano povećanje konkurencije i ulaganja u energetski sektor. Inflacija bi prema predviđanjima trebala ostati pod kontrolom, a Vlada zadržava nadzor i spremnost za intervenciju u slučaju značajnijih poremećaja. Cijene električne energije i plina za kućanstva ostaju regulirane, dok se dugoročno očekuje liberalizacija uz obaveznu zaštitu građana, s naglaskom na poticanje zelene tranzicije.