Stanje sigurnosti u cestovnom prometu na području Umaga i Buja tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine pokazuje pozitivan trend, no svaka prometna nesreća s ljudskim žrtvama upozorava da odgovornost vozača i pješaka mora ostati na prvome mjestu.
O prometnoj statistici, najčešćim uzrocima nesreća, policijskim sankcijama, fiksnim kamerama i sigurnosti osoba s invaliditetom u emisiji „Gost petkom“ govorio je policijski službenik Vlatko Možar.
Gost emisije „Gost petkom“ na Radio Eurostaru bio je Vlatko Možar, policijski službenik za sigurnost i preventivu u cestovnom prometu, koji je slušateljima približio aktualno stanje sigurnosti na prometnicama u nadležnosti Policijske postaje Umag s ispostavom Buje.
U sadržajnom razgovoru osvrnuo se na prometne pokazatelje iz prvih sedam mjeseci 2026. godine, najčešće uzroke prometnih nesreća, ponašanje vozača i pješaka te različite vrste policijskih mjera i sankcija. Posebno je pojasnio postupanje policije kod lakših i težih prekršaja, mogućnosti plaćanja umanjene novčane kazne, rad fiksnih kamera, obveze vlasnika vozila te pravila vezana uz Europsku parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom.
Manje prometnih nesreća i smrtno stradalih osoba
Prema podacima iznesenima u emisiji, stanje sigurnosti u cestovnom prometu na području Umaga i Buja u prvih sedam mjeseci 2026. godine može se ocijeniti povoljnijim nego u istom razdoblju prethodne godine.
Najvažniji pozitivan pokazatelj odnosi se na broj smrtno stradalih osoba. U usporedivom razdoblju prošle godine na prometnicama je poginulo pet osoba, dok je tijekom prvih sedam mjeseci ove godine evidentirana jedna smrtno stradala osoba.
Možar je pritom naglasio da je i jedna poginula osoba previše te da se iza svake prometne nesreće kriju ljudske sudbine, obitelji i trajne posljedice. Ipak, statistički gledano, ovogodišnji podaci pokazuju značajno poboljšanje, osobito nakon izrazito lošeg razdoblja prethodne godine, kada je u samo mjesec dana u prometnim nesrećama život izgubilo pet osoba.
Osim pada broja poginulih, zabilježeno je i smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća, uključujući nesreće s teško i lakše ozlijeđenim osobama, kao i one u kojima je nastala materijalna šteta.
Pozitivni pokazatelji rezultat su više čimbenika – od policijskog nadzora i preventivnih aktivnosti do odgovornijeg ponašanja dijela sudionika u prometu. Međutim, kako je istaknuto u razgovoru, dobri statistički podaci ne smiju dovesti do opuštanja jer je dovoljan samo trenutak nepažnje da se dogodi nesreća s teškim ili tragičnim posljedicama.
Neprilagođena brzina i dalje među najvećim opasnostima
Jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća i dalje je neprilagođena brzina.
Pritom nije riječ samo o vožnji iznad zakonski dopuštenog ograničenja. Brzina mora biti prilagođena stanju i osobinama ceste, gustoći prometa, vremenskim uvjetima, vidljivosti i drugim okolnostima koje utječu na sigurnost vožnje.
Vozač može formalno voziti unutar dopuštenog ograničenja, ali njegova brzina svejedno može biti neprilagođena ako zbog kiše, skliskog kolnika, smanjene vidljivosti, oštrog zavoja ili povećanog broja sudionika u prometu nije u stanju pravodobno zaustaviti vozilo.
Neprilagođena brzina često dovodi do gubitka nadzora nad vozilom i slijetanja s kolnika. Posljedice takvih nesreća mogu biti osobito teške jer se vozila sudaraju sa stablima, zidovima, prometnom opremom i drugim čvrstim preprekama uz cestu.
Upravo zato policija brzinu redovito navodi među takozvanim četirima glavnim ubojicama u prometu, uz alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisnu uporabu mobilnog telefona tijekom vožnje.
Pješaci imaju prednost, ali moraju voditi računa o vlastitoj sigurnosti
Poseban dio razgovora bio je posvećen sigurnosti pješaka, osobito njihovu ponašanju na obilježenim pješačkim prijelazima.
Možar je upozorio na zabrinjavajuću pojavu prema kojoj su pojedini pješaci na obilježenim prijelazima manje oprezni nego prilikom prelaska ceste na mjestima bez zebre. Budući da znaju da imaju prednost, ponekad stupaju na kolnik bez provjere približava li se vozilo i može li se ono sigurno zaustaviti.
Pravo prednosti, međutim, ne može zaštititi pješaka od fizičkih posljedica udara vozila. Pješaci su stoga dužni prije stupanja na kolnik pogledati lijevo i desno, procijeniti udaljenost i brzinu vozila te se uvjeriti da ih je vozač primijetio.
Istodobno, vozači se pješačkom prijelazu moraju približavati sigurnosnom brzinom. To znači da moraju voziti dovoljno sporo da mogu pravodobno reagirati i zaustaviti vozilo ako pješak namjerava prijeći cestu.
Odgovornost je, dakle, na objema stranama. Vozač mora poštovati prednost pješaka, ali i pješak mora voditi računa o vlastitoj sigurnosti. Poseban oprez potreban je kod djece, starijih osoba i osoba sa smanjenom pokretljivošću, čije ponašanje i brzinu kretanja vozači moraju pravodobno uzeti u obzir.
Od upozorenja do najstrožih sankcija
Jedna od središnjih tema emisije bio je sustav policijskih mjera i sankcija za prometne prekršaje.
Možar je pojasnio kako policija, ovisno o vrsti prekršaja, njegovoj težini, posljedicama i ranijem ponašanju počinitelja, može primijeniti različite mjere – od upozorenja i novčanih kazni do zaštitnih mjera zabrane upravljanja vozilom, zatvorske kazne i oduzimanja vozila.
Kod lakših prometnih prekršaja policijski službenik u određenim okolnostima može primijeniti mjeru upozorenja. Prema pojašnjenju iz emisije, takva se mogućnost odnosi na lakše prekršaje za koje je propisana kazna do 130 eura, pod uvjetom da osoba u prethodnih 12 mjeseci nije počinila isti prekršaj.
Kao primjeri lakših prekršaja spomenuti su nekorištenje pokazivača smjera, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisna uporaba mobilnog telefona i određena manja prekoračenja brzine.
Upozorenje nije pravo koje počinitelj može zahtijevati, nego mogućnost koju policijski službenik procjenjuje prema okolnostima konkretnog slučaja. Cilj takve mjere je preventivno djelovati na osobu koja inače poštuje prometne propise i kod koje se može očekivati da prekršaj neće ponoviti.
Plaćanje polovice ili dvije trećine novčane kazne
U emisiji su detaljno pojašnjene i mogućnosti umanjenog plaćanja prometnih kazni.
Ako se kod određenih prekršaja kazna plati odmah na mjestu događaja ili u propisanom roku od tri dana, moguće je podmiriti polovicu utvrđenog iznosa. Policijski službenici pritom više ne primaju gotovinu, nego se plaćanje obavlja karticom putem POS uređaja.
Kod takozvanog malog izvješća odnosno odgovarajuće uplatnice ne postoji mogućnost izravnog podnošenja prigovora na taj dokument. Osoba koja ne želi platiti kaznu na taj način može pričekati izdavanje obveznog prekršajnog naloga na kućnu adresu, nakon čega može koristiti zakonom propisane mogućnosti pravne zaštite.
Kod obveznog prekršajnog naloga i prekršajnog naloga kazna se smatra podmirenom u cijelosti ako se u propisanom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne.
Međutim, uplata umanjenog iznosa ne znači da se brišu i druge izrečene posljedice prekršaja. Ako je uz novčanu kaznu određena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, ona će stupiti na snagu nakon pravomoćnosti odluke, neovisno o tome što je novčani dio kazne plaćen.
Prigovor na prekršajni nalog podnosi se u zakonskom roku, putem nadležne policijske postaje, a o njemu odlučuje sud.
Za najteže prekršaje moguće su zatvorske kazne i oduzimanje vozila
Za najteže prometne prekršaje, osobito kada ih čine višestruki ponavljači, policija može podnijeti optužni prijedlog nadležnom sudu.
Takvi postupci mogu se odnositi na vožnju pod izrazito visokim utjecajem alkohola, upravljanje vozilom za vrijeme zabrane, vožnju bez položenog vozačkog ispita, odbijanje testiranja ili druge oblike osobito opasnog ponašanja u prometu.
U takvim slučajevima može se zatražiti i zatvorska kazna do 60 dana, kao i privremeno ili trajno oduzimanje vozila.
Možar je pritom pojasnio kako mogućnost oduzimanja vozila ne ovisi nužno o tome je li počinitelj njegov formalni vlasnik. Time se želi spriječiti da višestruki počinitelji najtežih prekršaja nastave ugrožavati ostale sudionike u prometu koristeći vozila registrirana na druge osobe.
Takve mjere prvenstveno su usmjerene prema recidivistima, odnosno osobama koje unatoč ranijim kaznama nastavljaju činiti teške prometne prekršaje.
Fiksne kamere zabilježile oko 800 prekršaja
Govoreći o nadzoru brzine, Možar se osvrnuo i na rad fiksnih kamera postavljenih na prometnicama.
Prema podacima iznesenima u emisiji, fiksne kamere na području nadležnosti Policijske postaje Umag s ispostavom Buje od početka 2026. godine zabilježile su oko 800 prometnih prekršaja.
Kamere automatski bilježe vozilo i registracijsku oznaku, nakon čega se utvrđuje vlasnik vozila. Ako vlasnik nije upravljao vozilom u trenutku počinjenja prekršaja, dužan je policiji dostaviti vjerodostojne podatke o osobi koja je vozila.
Nedostavljanje podataka o vozaču predstavlja zaseban prekršaj za koji je propisana visoka novčana kazna. Vlasnici vozila stoga ne mogu izbjeći odgovornost jednostavnom tvrdnjom da ne znaju tko je upravljao njihovim vozilom.
Od osobe se očekuje da vodi računa kome je dala vozilo na korištenje i da na službeni zahtjev policije dostavi tražene podatke u propisanom roku.
Postupanje prema stranim državljanima
Budući da je područje Umaga i Buja izrazito turistički orijentirano, u prometu sudjeluje velik broj stranih državljana.
Možar je objasnio da policija ima mehanizme kojima osigurava naplatu kazni i u slučajevima kada prekršaj počine osobe koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
Državljanima trećih zemalja u određenim se okolnostima može privremeno oduzeti putna isprava do podmirenja obveze ili završetka odgovarajućeg postupka.
Kod državljana članica Europske unije nepodmirene obveze mogu biti evidentirane u policijskom sustavu. Ako se osoba ponovno zatekne na području Hrvatske, policijski službenici mogu utvrditi da ima nepodmirenu kaznu i poduzeti daljnje zakonom propisane mjere.
Cilj takvog sustava je osigurati jednako postupanje prema domaćim i stranim vozačima te spriječiti da se prometni prekršaji izbjegavaju samo zato što osoba nema prebivalište u Hrvatskoj.
Nova Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom
Važna tema razgovora bila je i uporaba parkirališnih mjesta namijenjenih osobama s invaliditetom.
Možar je podsjetio da stare plave parkirališne karte više ne vrijede te da je uvedena nova Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom.
Nova karta služi lakšem dokazivanju prava na korištenje posebno označenih parkirališnih mjesta, a njezin je izgled usklađen kako bi bila prepoznatljiva i u drugim državama Europske unije.
Policija ima pravo provjeriti koristi li kartu osoba kojoj je ona izdana. Karta se ne smije posuđivati članovima obitelji ili drugim osobama koje nemaju pravo na njezino korištenje.
Ako se utvrdi da je karta nevažeća, krivotvorena ili da je koristi osoba kojoj ne pripada, policija je može oduzeti. Za zlouporabu su predviđene visoke kazne koje se, prema pojašnjenju iz emisije, mogu kretati od 300 do 1.000 eura.
Zlouporaba mjesta za osobe s invaliditetom nije samo prometni prekršaj. Takvim ponašanjem zauzima se prostor koji je potreban osobama smanjene pokretljivosti kako bi mogle sigurno izaći iz vozila i pristupiti ustanovama, trgovinama, liječničkim ordinacijama i drugim sadržajima.
Negativni bodovi i status vozačke dozvole mogu se provjeriti putem interneta
Vozači koji žele provjeriti broj evidentiranih negativnih prekršajnih bodova ili status svoje vozačke dozvole to mogu učiniti putem službenih internetskih stranica Ministarstva unutarnjih poslova.
U odjeljku „Kutak za vozače“ dostupne su informacije povezane s vozačkom dozvolom, negativnim bodovima i drugim evidencijama važnima za sudjelovanje u prometu.
Takva mogućnost posebno je korisna vozačima koji su tijekom određenog razdoblja počinili više prekršaja i žele provjeriti prijeti li im ukidanje ili privremeni gubitak prava na upravljanje vozilom.
Propisi nisu sami sebi svrha
Gostovanje Vlatka Možara pokazalo je koliko je područje prometnih propisa složeno te koliko je važno da vozači poznaju ne samo ograničenja i visinu kazni nego i razloge zbog kojih su pojedina pravila uvedena.
Kazne, kamere i policijski nadzor nisu sami sebi svrha. Njihov je cilj utjecati na ponašanje sudionika u prometu i smanjiti broj nesreća, ozlijeđenih i poginulih osoba.
Pozitivni prometni pokazatelji na području Umaga i Buja tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine ohrabruju, ali ne mogu biti razlog za opuštanje. Prometna sigurnost ovisi o svakom pojedinom vozaču, motociklistu, biciklistu i pješaku.
Prilagođena brzina, sigurnosni pojas, odlaganje mobilnog telefona, vožnja bez alkohola i dodatni oprez u blizini pješačkih prijelaza jednostavne su mjere kojima se mogu sačuvati ljudski životi.
Cijeli razgovor s Vlatkom Možarom poslušajte u nastavku.
Jedan od najstarijih i najslušanijih radija Istre se lansirao na višu dimenziju! Više nije samo Radio, već i News Portal koji ti svaki dan donosi najbolju muziku i svježe vijesti. Surfaj uz Radio & News Portal Eurostar Umag.
Slušaj nas na 101.7 ili 95.6 MHz!
