Žargon mladih: znate li što vaša djeca stvarno govore?

Prenosimo zanimljiv tekst portala istarski.hr koji kroz razgovor sa socijalnom pedagoginjom Matteom Radoslović pojašnjava žargon mladih – svakodnevne izraze koji mogu otkriti oblike nasilja među djecom, njihove odnose i skrivene sukobe. Ovakav pregled posebno koristi roditeljima, nastavnicima i svima koji rade s djecom jer pomaže prepoznati znakove isključivanja, vrijeđanja i prikrivene agresije.

Najčešći izrazi u žargonu mladih:

• flexanje – ponašanje u kojem se netko „pravi važan“, pokazuje ili se hvali materijalnim stvarima ili statusom
• npc – “non player character”, osoba koja nema svoje mišljenje ili se ne ističe u društvu
• lowkey – nešto diskretno, što se ne želi otvoreno pokazati
• cringe – neugodno ili sramotno
• sus – sumnjivo, čudno
• POV – situacija iz nečije perspektive
• vajbanje – osjećaj dobre atmosfere, „dobro mi je s tobom“
• cap – nešto što nije istina
• gaslightanje – manipulacija, „uvjeravanje nekoga da sumnja u svoju percepciju“
• ghostanje – prekid komunikacije bez ikakvog objašnjenja
• kidara – pogrdan izraz za nekoga tko je djetinjast
• na aparatima – jako pozitivno iznenađen, šokiran (ponekad i ironično, kao uvreda)
• gaser – osoba koja se hvali luksuznim stvarima, markiranom odjećom, automobilima
• ide gas – idemo jako, daj sve od sebe
• izgasirane tenisice/mobitel – posebno atraktivan ili poželjan predmet

Ovo su samo neki izrazi koji se svakodnevno mijenjaju, a većina dolazi s društvenih mreža, videoigara i moderne glazbe. Trendovi među mladima mijenjaju se gotovo iz dana u dan, pa ni stručnjacima nije lako pratiti ih sve.

Zašto je važno poznavati žargon mladih

Mnogi od ovih izraza mogu se koristiti bezopasno, ali kad postanu alat za isključivanje ili vrijeđanje, važno je da ih odrasli prepoznaju. U školama se sve češće radi na tome da se ovakva ponašanja prepoznaju na vrijeme, jer verbalno nasilje može imati ozbiljne posljedice i bez fizičkih sukoba.

Socijalna pedagoginja Mattea Radoslović ističe da je razgovor ključan – i kod kuće i u školi. Djeca i mladi često traže prihvaćanje kroz materijalne stvari i izraze, ali je važno razvijati samopouzdanje i vrijednosti koje nisu povezane s onim što posjeduju. Roditelji i stručnjaci trebaju otvoreno razgovarati s djecom, slušati što im je važno i zajedno tražiti odgovore.

Najvažnija poruka mladima je da je u redu biti drugačiji i ostati svoj, a to je, kako kaže sugovornica, najveći „flex“ koji mogu imati – autentičnost i vlastite vrijednosti.

Izvor: istarski.hr