Zdravstvo u Europi pod pritiskom: manjka medicinskih sestara i liječnika

Zemlje EU-a, ali i regije poput Istre, suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom medicinskog osoblja.

Sve veći broj starijih pacijenata, sve manje medicinskih djelatnika i sve teži uvjeti rada stvaraju ozbiljne probleme zdravstvenim sustavima diljem Europe. Manjak medicinskih sestara, liječnika, njegovatelja i ljekarnika ugrožava pružanje kvalitetne skrbi.

Starenje stanovništva i osoblja

U posljednjih dvadesetak godina, broj starijih od 65 godina u EU-u porastao je s 16 na više od 21 posto, a do 2050. očekuje se porast na gotovo 30 posto. U Italiji, primjerice, 60 posto zdravstvenih izdataka ide na stariju populaciju koja čini tek četvrtinu stanovništva. Slični su trendovi i u Francuskoj i Njemačkoj, gdje se očekuje drastičan rast potrebe za skrbi.

Problem dodatno pogoršava činjenica da i zdravstveni radnici stare. Prosječna dob medicinskih sestara u Francuskoj je oko 40 godina, dok je u Bugarskoj gotovo 50. Španjolska, pak, u sljedećih deset godina očekuje umirovljenje gotovo 50 tisuća medicinskih sestara. U Italiji, više od 75 posto obiteljskih liječnika starije je od 55 godina.

Neravnomjerna raspodjela i loši uvjeti

Broj liječnika i sestara u odnosu na broj pacijenata jako varira između zemalja, ali i unutar pojedinih država. U ruralnim krajevima i na otocima, poput nekih dijelova Hrvatske, pristup zdravstvenim uslugama često je ograničen. U Španjolskoj jedan liječnik godišnje obavi gotovo 7000 konzultacija, a sestre u prosjeku više od 4000.

U Hrvatskoj je svega 4,6 medicinskih sestara na 1000 stanovnika, što znači da postojeće osoblje radi prekovremeno, često bez dovoljno odmora, što dovodi do stresa i izgaranja.

Odlazak stručnjaka u inozemstvo

Mnoge zemlje gube medicinske djelatnike zbog niskih plaća i loših uvjeta rada. Samo iz Hrvatske, od ulaska u EU, otišlo je preko 1200 liječnika. Odlaze u Njemačku, Austriju, Irsku i Švedsku. Iako su povećanja plaća donekle usporila taj trend, procjenjuje se da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje oko 4000 medicinskih sestara.

Slična je situacija i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Portugalu, gdje zdravstveni radnici masovno odlaze u potrazi za boljim uvjetima.

Što se poduzima?

Europski program EU4Health predviđa ulaganja od 4,4 milijarde eura do 2027., a dio tog novca koristi se za obuku osoblja i modernizaciju opreme. Slovenija, primjerice, koristi sredstva iz plana za oporavak i otpornost kako bi pojačala kompetencije zdravstvenih radnika. Bosna i Hercegovina, kao kandidatkinja za EU, od prošle godine ima pristup tim sredstvima.

Žene najviše pogođene

S obzirom na to da većinu formalne i neformalne skrbi pružaju žene, sve veće potrebe za njegom posebno će utjecati na njih. Mnoge će biti prisiljene smanjiti radno vrijeme ili potpuno odustati od posla kako bi skrbile za starije članove obitelji.

Izvor: Glas Istre