Emil Sošić posljednji je uzgajivač školjaka na Limu

Photo credit: Canva

Premda je Limski zaljev prava meka za uzgoj dagnji i kamenica, akvakultura uzmiče pred turizmom. Emil Sošić posljednji je uzgajivač školjaka na Limu. Objašnjava da je zaljev zapravo 12-kilometarska potopljena dolina u kršu. Zbog brojnih vrulja i bočate vode idealna je za uzgoj školjaka i ribe. 

Uzgoj kamenice u Limskom kanalu seže u Rimsko doba. Kad pričamo o dagnji kao ‘low cost’ proizvodu – uzgoj je krenuo 80-tih godina intenzivnije. A kad pričamo o uzgoju ribe koji je ugašen već dvije godine – prvi probni uzgoj je bio 1979., priča Emil za HRT.

Nema više uzgoja ribe, a osim Emila ni školjke više nitko ne uzgaja. On u koncesiji ima dva polja, već 18 godina u polikulturi ima dagnju i kamenicu, odolijeva sve većim troškovima i ima osam stalno zaposlenih radnika. Kraj je sezone, dagnji je malo, pa ovaj put vadi 300 kilograma.

– Kvaliteta dagnji se mjeri po količini mesa i boji ljuske. Većinom kada se plasira to su ljetni mjeseci, a tada imamo više hrane u moru – tako da dagnja bude zadovoljavajuće puna, objašnjava.

Mala tvornica – brod

Dagnji treba oko dvije godine da naraste do konzumne veličine. Nakon toga može se vaditi iz uzgajališta. U tome im pomaže plovilo nalik na malu tvornicu, sve je mehanizirano: od vađenja školjki do pranja i odvajanja komercijalnih dagnji od onih manjih, nedoraslih.

Sve prodaju na području od Novigrada do Rovinja. Tu je velika koncentracija restorana i hotela, a struktura gostiju je takva da traži tu vrstu proizvoda. No, uzgoj im otežava alga koja u toplome moru buja. Sa školjke je mogu maknuti jedino mlazom vode.

Opasna alga i gladna orada

– Utječe na dagnju tako da opkoli cijelu pergolu i ne dopušta vodi da dolazi do nje. Slijepi se, i dagnja ugine. Probleme stvara i orada. Kad ogladni onda se spusti do pergola dagnji i napravi štetu, ponekad i stopostotnu, naglašava Emil.

Nakon nekoliko sati provedenih na uzgajalištu vraćamo se u luku. Dagnje su spremne za prodaju. Potražnja za njima velika je, veća od godišnje proizvodnje koja je između 35 i 50 tona.

Uz njih Emil uzgaja i kamenicu. S onom stonskom ne treba je ni uspoređivati jer svako podneblje kamenici daje svoje. Ova je mliječna, masnija, puna, govori nam Emil dok čisti netom iz mora izvađene školjke, donsoi HRT

Podijeli objavu sa prijateljima:

Facebook

IZ KATEGORIJE:

PRATITE NAS

najnovije objave:

Radio EUROSTAR

Umag - Buje - Novigrad

Umag, Hrvatska
[wpdts-date], [wpdts-time]
Previous slide
Next slide