Ostalo

Iva Šoštarić na Eurostaru: Tajne ptičjeg svijeta s Učke

Objavljeno: 04.09.2026.

Ornitologinja Iva Šoštarić iz Udruge Biom gostovala je u emisiji „Jednako je jednako“ Radija Eurostar Umag, gdje je govorila o fascinantnom svijetu ptica, njihovu ponašanju i migracijama, ali i o važnosti očuvanja prirode te radu koji Biom već dva desetljeća provodi diljem Hrvatske.

Posebno mjesto u razgovoru zauzeo je ornitološki kamp na Učki, uz lokvu Rovoznu, gdje stručnjaci već 20 godina prate ptice, proučavaju njihove migracijske putove te ih znanstveno prstenuju i nakon toga neozlijeđene vraćaju u prirodu.

Prsten kao osobna iskaznica ptice

Svaka prstenovana ptica dobiva mali prsten s jedinstvenim kodom koji omogućuje njezino prepoznavanje ako ponovno bude uhvaćena ili pronađena. Na taj se način mogu pratiti kretanje pojedinih ptica, njihova starost i migracijski putevi.

Podaci se razmjenjuju kroz međunarodne mreže, pa su na Učki zabilježene ptice prethodno prstenovane u Italiji, Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj, Poljskoj, Mađarskoj, pa čak i Bjelorusiji.

Neke vrste pritom prelaze nevjerojatne udaljenosti – od sjevera Europe sve do juga Afrike.

Šojke upozoravaju cijelu šumu

Iva Šoštarić otkrila je i niz zanimljivosti o komunikaciji među pticama. Primjerice, šojke djeluju poput pravog šumskog alarma – kada uoče potencijalnu opasnost, glasno se oglašavaju, a njihov signal prepoznaju i druge vrste ptica.

Ptice imaju i druge načine zaštite. One koje se gnijezde na tlu ponekad glume da su ozlijeđene kako bi predatora odvukle od gnijezda, dok se čak i male lastavice mogu organizirano zalijetati na mačku koja se previše približila mladuncima.

Suša mijenja ponašanje ptica

Ovogodišnja suša utjecala je i na život ptica na Učki. Budući da je lokva Rovozna ostala jedan od rijetkih pouzdanih izvora vode, ondje su češće dolazile i vrste koje se inače rijetko hvataju u mreže.

Među njima su zabilježene crna i siva žuna, mali i veliki djetlić te batokljun, vrsta čija brojnost može znatno varirati ovisno o količini dostupne hrane.

Jedan od zanimljivijih primjera bila je i mlada crnokapa grmuša koja je tijekom samo tjedan dana uhvaćena čak devet puta. Takvi podaci znanstvenicima pomažu razumjeti kako mlade ptice uče pronalaziti hranu i pripremaju se za selidbu.

Kako ptice znaju kada moraju krenuti?

Jedno od najzanimljivijih pitanja bilo je što zapravo pokreće migraciju ptica.

Kod vrsta koje sele na velike udaljenosti taj je nagon velikim dijelom genetski i fiziološki određen. One jednostavno „znaju“ kada je vrijeme za put. Vrste koje sele na kraće udaljenosti mogu biti fleksibilnije i svoje kretanje prilagođavati vremenskim prilikama.

Uz istraživanja, važan dio rada Udruge Biom čine edukacija, volontiranje i povezivanje ljudi s prirodom.

Iva Šoštarić zato je na kraju razgovora pozvala sve zainteresirane, posebno djecu i mlade, da upoznaju rad Udruge Biom i uz stručnu pratnju posjete prstenovački kamp na Učki.

Jer promatranje ptica nije samo zanimljiv hobi – ono nam otkriva koliko su prirodni sustavi povezani i koliko je važno sačuvati staništa o kojima ovise.

Video vezan uz objavu