Evo koji su ključni faktori u ljudima i u pićima koji uzrokuju mamurluk

Photo Credit: Canva

U vrijeme božićnih i novogodišnjih proslava dobro je podsjetiti na nekoliko važnih činjenica o alkoholu te njegovim pozitivnim i neugodnim učincima, piše Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Alkohol smiruje i spušta inhibicije

Za početak treba istaknuti da alkohol ima neke pozitivne učinke zbog kojih i jest toliko popularan, čak i među nekim životinjama. Istraživanja su pokazala da je tajna u tome što istovremeno djeluje kao sedativ i kao stimulans. Znanstvenici se uglavnom slažu da je sposobnost alkohola da inducira otpuštanje dopamina u dijelu mozga poznatom kao striatum temelj njegovih stimulativnih učinaka, no taj mehanizam još nije sasvim istražen.

Farmakolog Vladimir Trkulja s Medicinskog fakulteta u Zagrebu ističe da je etilni alkohol prvenstveno depresor središnjeg živčanog sustava (CNS).

„Funkcije CNS-a koje alkohol potiskuje ili suprimira ovise o dozi“, kaže Trkulja.

„Pri nižim dozama prve potisnute funkcije su inhibitorne. To se manifestira time da ljudi uz manju količinu alkohola, tj. pripitost, postaju slobodnijeg ponašanja, govorljiviji, raspoloženiji za šalu itd. To nije posljedica stimulacije CNS-a, već potiskivanja onih funkcija koje inhibiraju ili kontroliraju te oblike ponašanja. Ta faza, uobičajeno popraćena osjećajem ugode, doista koincidira s pojačanom aktivnošću nekih dopaminskih projekcija iz striatuma u limbičke strukture i amigdalu. Slično se zbiva i kada su podražaji sasvim drugi, npr. utaživanje gladi ili žeđi, osjećaj ljubavi ili ako smo izloženi raznoraznim drugim sredstvima koja mogu uzrokovati ovisnost, primjerice kocki, kanabinoidima, psihostimulansima itd.“, kaže Trkulja.

Napominje da alkohol istodobno s potiskivanjem inhibicija potiskuje i brojne druge funkcije.

„Primjerice, alkohol inhibira neke kognitivne sposobnosti – produljuje vrijeme odgovora na vanjske podražaje, što, među ostalim, znači da je i reaktivnost u prometu snižena. Kako doze rastu, to sve više prevladaju daljnji inhibicijski učinci pa postaju suprimirane i jezgre iz produljene moždine, što se očituje kao osjećaj psihomotorne smirenosti, odnosno sedacije. U najvišim dozama, u najtežim oblicima akutnog trovanja, alkohol će suprimirati čak i centar za disanje pa čovjek može umrijeti od zatajenja disanja“, tumači Trkulja te ističe da je alkohol prvenstveno depresor.

„Primarna meta koju alkohol pogađa su receptori za glavni inhibicijski neurotransmiter u mozgu GABA. On pojačava aktivnost tzv. GABA –A inhibicijskih receptora. To su isti oni na koje djeluju lijekovi za smirenje, benzodiaezepini, npr. popularni diazepam, odnosno Normabel. S diazepamom se također, ako se uspije pogoditi odgovarajuća doza, može postići slično stanje pripitosti kao s alkoholom. No tablete koje su na raspolaganju sadrže ga toliko da kad ih progutamo, odmah slijedi izražena sedacija – to mu je medicinska svrha. Neke niže, manje doze zapravo bi ostvarivale iste učinke kao niske doze alkohola“, kaže Trkulja.

Glavni rizici za mamurluk
U ovom tekstu nećemo se baviti svim dugoročnim posljedicama konzumacije alkohola na zdravlje, već samo mamurlukom. Mamurluk nije neuobičajena pojava nakon večeri provedene u društvu alkohola. No različite vrste pića djeluju različito, a i ljudi različito reagiraju na njih.

Prije svega treba imati na umu da je alkohol diuretik (povećava izlučivanje vode mokraćom), što znači da će sva pića u određenoj mjeri uzrokovati dehidraciju. A dehidracija već sama po sebi može biti uzrok glavobolje.

Tu vrijedi generalno pravilo da više pića podrazumijeva veću vjerojatnost za mamurluk.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Studies on Alcohol and Drugs iz 2013., pušači mogu biti izloženi većem riziku od mamurluka.

Konačno, rizik za mamurluk je veći ako pijemo na prazan želudac nego ako uz piće jedemo i pijemo vodu.

Mamurluk ovisi i o vrsti pića
Mnogi ljudi imaju iskustvo da im tamnija pića uzrokuju jači mamurluk. Znanstvena istraživanja pokazala su da su uzrok tome tzv. kongeneri, koji uobičajeno pića čine tamnijima.

Nekoliko studija utvrdilo je da pića s najvišim razinama kongenera, poput burbona, uzrokuju ozbiljniji mamurluk od pića s malo kongenera, kao što je primjerice votka. No znanstvenici ističu da etanol sam po sebi ima znatno jači učinak na mamurluk od količine kongenera.

Slično je pokazalo istraživanje provedeno 2019. na velikom uzorku od 5000 ljudi pomoću aplikacije Drink Less App. U njemu su stručnjaci potvrdili da veća količina alkohola dovodi do povećanja težine mamurluka.

No također su otkrili da postoji povezanost između vrste konzumiranog alkoholnog pića i težine mamurluka. Crno vino bilo je povezano s najvećom težinom mamurluka, dok su pivo, jabukovača i žestoka bezbojna pića bili povezani s nižim razinama mamurluka.

Što su kongeneri koji uzrokuju mamurluk?
Kongeneri su manji spojevi koji se, uz alkohol etanol, prirodno javljaju kao rezultat procesa destilacije i fermentacije. Iako je etanol glavni izvor mamurluka i drugih neugodnih kognitivnih i bihevioralnih učinaka alkohola, uloga kongenera je zanimljiva zbog potencijalne toksičnosti mnogih od njih unatoč njihovim malim udjelima.

U procesu proizvodnje pića kvasac fermentira šećere i pretvara ih u etanol. Nusprodukt ove reakcije su kongeneri. Količina kongenera u piću ovisi o korištenim ugljikohidratima, izvornom šećeru te soju kvasca koji fermentira šećer. Ona je veća u alkoholu napravljenom od grožđa nego u onom koji se radi od žitarica.

Jedan specifični kongener koji je uključen u učinke mamurluka je i metanol, alkoholni spoj koji se nalazi u alkoholnim pićima zajedno s etanolom. On se u organizmu razgrađuje na mravlju kiselinu i formaldehid te pogoršava mamurluk.

Neki kongeneri proizvedeni u procesu destilacije su: esteri, ketoni, kiseline, alkoholi, aldehidi.

Kongeneri pićima daju specifičan okus, miris i boju. Primjerice, acetaldehid je aldehid koji rumovima i burbonima daje voćni miris. Izobutilen je, pak, alkohol koji ima slatkast miris.

U kojim pićima ima malo kongenera?
Kako su pokazale studije, bistra alkoholna pića, poput bijelog vina, svijetlog ruma, svijetlog piva, gina i sakea, imaju malo kongenera. U pravilu, što je piće svjetlije, to je niža razina kongenera jer je piće manje destilirano.

Koja su pića bogata kongenerima?
Crno vino, brendi, konjak i viski su pića s visokim udjelom kongenera. Bourbon viski ima više kongenera nego većina drugih alkoholnih pića.

Kako smo već naveli, metanol je također kongener. Rakija ima 4766 mg metanola po litri, rum 3633 mg po litri, votka 102 mg po litri, a pivo samo 27 mg po litri.

Biološki čimbenici
Iskustva pokazuju da alkohol neće imati jednak efekt na svakoga. Dvojica prijatelja mogu cijelu večer piti isto piće u istim količinama, no posljedice mogu biti drastično različite – jedan može imati teški mamurluk, a drugi ništa.

Jedan od faktora u toj jednadžbi je indeks tjelesne mase. Čovjek koji ima više kilograma manje će se napiti, a to često može značiti da će imati i manje neugodnih posljedica.

Trkulja kaže da je alkohol dobro topiv u mastima pa može dospjeti praktično u sve odjeljke tjelesne vode – i u međustanični prostor, ali i u stanice, posvuda u tijelu.

„Ljudi većeg indeksa tjelesne mase zapravo su deblji ljudi pa je njima volumen u kojem se alkohol može razrijediti veći. Posljedično, jednaka količina unesenog alkohola ostvarit će niže koncentracije u krvi jer će biti raspoređena u većem volumenu“, tumači Trkulja.

Postoje i drugi biološki čimbenici koji su se pokazali važnima u ovoj priči.

Naime, neka istraživanja sugeriraju da ljudi s varijacijom gena ALDH2 imaju ozbiljnije mamurluke. Kada konzumiramo alkohol, enzim alkohol dehidrogenaza ga razgrađuje u acetaldehid važan za pojavu simptoma mamurluka. Varijanta gena ALDH2 ograničava razgradnju acetaldehida, što dovodi do njegovog većeg nakupljanja i do jačih simptoma mamurluka.

Na jačinu mamurluka također mogu utjecati spol i dob. Nedavna internetska anketa, u kojoj je sudjelovao 761 Nizozemac, pokazala je da težina mamurluka pada s godinama te da je ona veća kod mladih muškaraca nego kod mladih žena. S dobi ova razlika opada.

Psihološki faktori
Neka istraživanja sugeriraju da bi određene psihološke osobine također mogle biti povezane s načinom na koji se doživljava mamurluk.

Jedno istraživanje pokazalo je da neuroticizam, crta ličnosti koja uzrokuje da ljudi svijet vide na negativan način, može predvidjeti težinu mamurluka.

Anksioznost, depresija i stres također su povezani s težim mamurlukom. Svako od ovih raspoloženja povezano je s tzv. negativnom predrasudom – sklonošću da se svijet tumači negativnije.

Na iskustva mamurluka mogu utjecati i sposobnosti nošenja s neugodom. Naime, istraživanja su pokazala da ljudi skloni preuveličavanju doživljaja boli imaju izraženije mamurluke.

Neka istraživanja sugeriraju da sam mamurluk utječe na ljude tako da negativnije tumače svijet. Drugim riječima, mamurluk može pogoršati negativne percepcije svijeta pa se neki ljudi nakon pijenja osjećaju još lošije.

Što poduzeti da bismo smanjili mamurluk?
U različitim kulturama postoje razni domaći recepti za liječenje mamurluka, no nema čvrstih dokaza da oni djeluju.

Iskustva pokazuju da mnogima pomaže rehidracija, odnosno ispijanje vode.

Zdravstvene institucije i medicinska istraživanja zdravim odraslim osobama kao glavnu metodu za izbjegavanje mamurluka preporučuju da ne konzumiraju više od dva standardna pića dnevno ili četiri u jednoj prilici. Jedna limenka, boca ili čaša piva i tipično restoransko posluživanje vina ekvivalent su 1.5 standardnih pića.

Stručnjaci također preporučuju da se pije polako, uz hranu i vodu, odnosno bezalkoholne napitke koji sadrže vodu.

Istraživanja su također pokazala da određeni nutrijenti i sastojci, poput vitamina B i cinka, mogu smanjiti simptome mamurluka.

Budući da duhan povećava rizik za mamurluk, pametno je smanjiti pušenje tijekom pijenja, piše Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Podijeli objavu sa prijateljima:

Facebook

IZ KATEGORIJE:

PRATITE NAS

najnovije objave:

Radio EUROSTAR

Umag - Buje - Novigrad

Umag, Hrvatska
[wpdts-date], [wpdts-time]
Previous slide
Next slide