Počeo je novi veliki migrantski val prema Europi

Photo credit: Canva

Imigranti su se opet zaputili prema Europi, pokazuju podaci o ulazu stranih državljana u članice EU i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon migrantske krize 2015., broj ilegalnih migranata se naglo spustio i stagnirao nekoliko godina na razinama od prije krize. Ali podaci za prošlu godinu pokazuju veliki rast broja pokušaja ilegalnih prelazaka i ukupnog broja imigranata koje se nalaze ilegalno u nekoj od članica EU. 

Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi slične trendove unatoč tome što je jedan od razloga izlaska iz EU bilo upravo zaustavljanje ilegalnih imigranata. Povećanje broja imigranata bilježe i Njemačka, Španjolska i Italija, piše Index.

Situacija ipak nije kaotična kao u vrijeme migrantske krize 2015., što je dijelom rezultat strožih pravila koja su se zadnjih godina uvela, ali i lakšeg stjecanja prava na legalnu migraciju. Određeni podaci ipak zaslužuju pozornost.

Drastično narastao broj ilegalnih imigranata
2022. je za oko 1.1 milijun ljudi koji nisu iz neke od članica EU utvrđeno da su nezakonito prisutni u nekoj od članica, što je povećanje od 61 posto u usporedbi s 2021. To se odnosi na one koji su već ušli u EU, ali i one koji su se nalazili ilegalno u EU, ali su putovali izvan vanjskih granica pa je na graničnoj kontroli utvrđeno da nemaju pravo biti u EU.

Najviše je ilegalnih imigranata utvrdila Mađarska (222.515), a slijede Njemačka (198.310), Italija (138.420), Francuska (115.120), Austrija (105.545), Španjolska (68.100) i Grčka (49.060). Hrvatska je utvrdila 43.830 ilegalnih imigranata, osmi najviši broj od svih članica EU.

Sirijci su činili najveći broj ljudi za koje je utvrđeno da su ilegalno prisutni u EU (175.960). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Afganistana (119.520) i Maroka (60.215).

Ukupni broj ilegalnih imigranata je najveći od 2015., kada ih je utvrđeno 2 milijuna. Valja naglasiti da su državljanima Ukrajine dopušteni slobodan ulazak u EU i slobodno kretanje među članicama.

Mnogima je odbijen ulazak u EU
Prošle godine je odbijen ulazak 141 tisući osoba, a 422.400 osoba je izdan nalog da napuste EU. Od toga je 77.530 ljudi zaista vraćeno izvan vanjskih granica, pokazuju podaci Eurostata, statističke agencije EU. Najveći broj odbijenih ulazaka je prijavila Poljska (23.330), a slijede Mađarska (15.780), Hrvatska (11.800) i Irska (9240).

Najviše odbijenih ulazaka je izdano građanima Ukrajine (28.890). Glavni razlog za odbijanje ulaska Ukrajincima je bio taj što su već boravili tri mjeseca u EU u razdoblju od prethodnih šest mjeseci (27 posto), nisu imali valjanu vizu ili boravišnu dozvolu (21 posto), a bilo je i onih kojima “svrha i uvjeti boravka nisu opravdani” (20 posto). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Albanije (15.630) i Rusije (10.860).

Broj od 422.400 ljudi kojima je izdan nalog da napuste EU je za 23 posto veći nego 2021., a najviše su ih izdale Francuska (135.650), Hrvatska (40.525) i Grčka (33.500). Među osobama kojima je naloženo da napuste EU su najviše državljani Alžira (33.535), Maroka (30.510) i Pakistana (25.280).

Brexit nije pomogao Ujedinjenom Kraljevstvu, nikada nije bilo više novih imigranata
Situacija je još dramatičnija u Ujedinjenom Kraljevstvu. 2022. se 1.2 milijuna ljudi preselilo u tu državu, najviše u povijesti. Od toga je 925 tisuća došlo iz država koje nisu članice EU. Istodobno je iselilo 557 tisuća ljudi pa je neto useljavanje iznosilo 606 tisuća.

Promijenio se i sastav imigracije ljudi koji ne dolaze iz EU. 2022. se 39 posto dolazaka odnosilo na obrazovanje, a 2021. je na taj tip imigranata otpadalo 47 posto dolazaka u Ujedinjeno Kraljevstvo. Udio onih koji su došli zbog humanitarnih razloga, kao što je rat u Ukrajini, povećao se s 9 posto na 19 posto.

Suprotno obećanjima zagovornika Brexita, izlazak iz EU nije djelovao na usporavanje imigracije. Sami ugovor o izlasku je ratificiran tek u siječnju 2020. i te godine je zabilježeno drastično smanjenje broja imigranata. Ali sada je sigurno da se isključivo radilo o utjecaju epidemije.

Za Ujedinjeno Kraljevstvo se promijenila struktura imigranata. Broj dolazaka iz EU se prepolovio u odnosu na godine prije pandemije, a skoro se utrostručio broj imigranata koji ne dolaze iz neke od članica EU. Poražavajući podaci za one koji su smatrali da je zaustavljanje imigracija jedna od prednosti Brexita.

Frontex izvještava o velikom rastu broj ilegalnih imigranata, posebno na Balkanskoj ruti
Početkom godine je i Frontex, agencija EU za kontrolu vanjskih granica, izvijestio da je 2022. broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći od 2016. “Oko.330 000 neregularnih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU, prema preliminarnim izračunima. To je najveći broj od 2016. i povećanje od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu”, navodi se u izvješću iz siječnja.

Gotovo polovina ilegalnih prelazaka je utvrđena na takozvanoj Balkanskoj ruti, a najviše se radi o građanima Sirije, Afganistana i Tunisa. Broj Sirijaca se udvostručio u odnosu na 2021., na 94 tisuće. “Žene su činile manje od jedne desetine otkrivenih osoba, dok je udio prijavljenih maloljetnika blago pao na oko 9 posto svih otkrivenih osoba”, tvrdi Frontex.

Zabilježeno je 145.600 ilegalnih prelazaka na Balkanskoj ruti, 136 posto više nego 2021. i najviše od 2015. Na njoj se nalazi Hrvatska, što objašnjava njeno često spominjanje u podacima o kontroli migracija na granicama EU. Skoro pola svih ilegalnih prelazaka granice je zabilježeno na Balkanskoj ruti.

Značajan udio u populaciji nekih članica EU su imigranti i potomci imigranata
Procjenjuje se da je 2021. bilo 5 imigranata na 1000 stanovnika EU. U odnosu na broj domaćeg stanovništva, Luksemburg je zabilježio najveću stopu imigracije u 2021., s gotovo 40 imigranata na 1000 stanovnika, zatim Malta (35 na 1000), i Cipar (27 na 1000). Najnižu stopu imigracije je zabilježila Slovačka, s 1 imigrantom na 1000 stanovnika. Nakon nje je najmanje imigranata zabilježeno u Portugalu i Francuskoj, po 5 na 1000 stanovnika.

Hrvatska je 2021. zabilježila 9 imigranata na 1000 stanovnika, ukupno 35.912. 2014., dok je Hrvatska još bila u krizi, zabilježeno je 10.638 imigranata.

Svaki drugi građanin Luksemburga nije rođen u toj državi, kao ni svaki peti građanin Malte, Cipra, Austrije i Švedske. U Njemačkoj imigranti čine 18 posto stanovništva, tj. 15.3 milijuna ljudi. Ukupno 20 milijuna stanovnika Njemačke su imigranti ili djeca imigranata.

Najčešće zemlje podrijetla imigranata u razdoblju 2013. do 2022. su bile Sirija (16 posto), zatim Rumunjska (7 posto), Poljska (6 posto) i Ukrajina (5 posto), pokazuju podaci državne statističke agencije Njemačke. 2021. je u toj zemlji zabilježeno 1.32 milijuna imigranata, ali i milijun emigranata, što čini neto priljev od 0.32 milijuna.

Imigracije se neće zaustaviti, ali je pitanje kako će se EU odnositi prema njima
Jasno je kako se zastoj u imigracijama 2020. i 2021. može pripisati pandemiji covida-19, ali brojke iz 2021. pokazuju da je intenzitet veći i nego u 2019., 2018., 2017., i 2016. Iako, zadnjih se godina bilježi i veliki broj iseljavanja iz članica EU.

Možda se radi o tome da su oni koji su mislili seliti u EU 2020. i 2021. jednostavno odgodili planove pa je prošlogodišnji rast broja ilegalnih i legalnih migranata privremenog karaktera.

Osim Balkanske rute, koja je glavna za ilegalne migrante, zabilježen je ogroman porast legalnih imigranata iz Ukrajine. Prema podacima UNHCR-a od 15. veljače ove godine, gotovo godinu dana nakon početka rata u Europi je registrirano 8.072.198 ukrajinskih izbjeglica, velikom većinom u EU.

Osim rata, imigraciju potiče i iznenađujuće dobra ekonomska situacija s obzirom na predviđanja šoka od sankcija Rusiji. Inflacija u većini država EU smanjuje realne plaće, ali još uvijek su to primanja koja su nedostižna u državama iz koje imigranti uglavnom dolaze.

Zapravo neke članice EU, poput Njemačke, imaju suprotan problem. Nema dovoljno radnika, a stanovništvo je sve starije. Procjenjuje se da samo u Njemačkoj nedostaje oko 600 tisuća radnika, što je već počelo negativno utjecati na ekonomski rast.

Dugoročne prognoze nisu ništa bolje jer većina država EU ima loše demografske pokazatelje. Da bi se održao ekonomski rast, uvoz radne snage je nužnost. Puno se ulaže u demografske politike poticanja nataliteta, ali do sada nije bilo većih uspjeha.

Kakvu imigraciju EU želi – planiranu ili slobodnu – rasprava je koja traje još od velike migrantske krize 2015. Danas su članice puno bolje pripremljene nego tada, ali još ne postoji konsenzus oko toga treba li i kako kontrolirati imigracije iz država izvan EU, piše Index.

Podijeli objavu sa prijateljima:

Facebook

IZ KATEGORIJE:

PRATITE NAS

najnovije objave:

Radio EUROSTAR

Umag - Buje - Novigrad

Umag, Hrvatska
[wpdts-date], [wpdts-time]
Previous slide
Next slide