Prva farma hobotnica digla uzbunu među znanstvenicima

Dio znanstvenika za zabranu komercijalnog uzgajanja hobotnica
Photo Credit: Canva

Nedavno objavljivanje plana za izgradnju prve svjetske farme hobotnica izazvalo je među brojnim europskim znanstvenicima duboku zabrinutost oko dobrobiti ovih stvorenja potvrđeno visoke inteligencije.

Prema povjerljivim dokumentima, u koje je BBC dobio uvid preko organizacije za prava životinja Eurogroup for Animals, farma bi se trebala početi graditi na španjolskim Kanarskim otocima, a plan je da će godišnje za hranu uzgojiti oko milijun hobotnica Octopus vulgaris, prenosi Index

Znanstvenici i udruge za zaštitu životinja upozoravaju da se ta stvorenja, koja su teritorijalna i u prirodi žive na distanci od drugih hobotnica, nikada nisu intenzivno uzgajala te osobito da je metoda kojom se planiraju ubijati, smrzavanjem u pothlađenoj morskoj vodi na -3℃, vrlo bolna i okrutna.

Multinacionalna kompanija Nueva Pescanova, koja planira gradnju, niječe da će hobotnice patiti.

Argumenti pobornika uzgoja
Pobornici masovnog uzgoja hobotnica ističu da potražnja za tim životinjama za hranu stalno raste. Prema postojećim podacima, godišnje se u svijetu ulovi i pojede oko 420.000 tona hobotnica. Posljedica je da se one u nekim dijelovima svijeta, osobito u Aziji, pretjerano izlovljavaju.

Hobotnice su također ugrožene klimatskim promjenama jer i malo podizanje temperatura uzrokuje da polažu manje jajašaca.

Drugim riječima, umjetan uzgoj smanjio bi pritisak na hobotnice u divljini.

Hobotnice imaju svijest usporedivu s onom u primata
No protivnici uzgoja upozoravaju da su hobotnice vrlo inteligentna i osjetljiva stvorenja velikog mozga i složenog živčanog sustava.

Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da one, kao i brojne druge životinje imaju subjektivnu svijest, odnosno svijest o sebi koja se još u prošlom stoljeću smatrala isključivom privilegijom Homo sapiensa.

Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa stoga je na Sveučilištu u Cambridgeu u srpnju 2012. sastavila i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je službeno potvrdila tu činjenicu.

„Dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni posjednici neuroloških supstrata koji stvaraju svijest. Životinje poput sisavaca i ptica i mnoga druga stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate“, stoji u priopćenju skupine.

Deklaraciju je potpisalo više od 400 znanstvenika iz različitih područja među kojima se posebno ističu Stephen Hawking – poznati fizičar i autor knjige Kratka povijest vremena, Jane Goodall – poznata etologinja koja je život provela proučavajući čimpanze, Peter Singer – filozof i aktivist za prava životinja, David Attenborough – poznati prirodoslovac i autor brojnih dokumentarnih filmova o životinjama i prirodi, Christof Koch – neuroznanstvenik i predsjednik Instituta za mozak Allen, te Antonio Damasio – neuroznanstvenik i autor knjige Ja osjećam, dakle postojim.

Hobotnice su jedini beskralježnjaci koji su dobili to važno priznanje, no stručnjaci uglavnom smatraju da ni sipe ni lignje ne zaostaju puno za njima.

Studije potvrđuju visoku inteligenciju hobotnica
Brojne studije potvrdile su da je priznanje koje su hobotnice dobile deklaracijom zasluženo. One su, među ostalim, pokazale da hobotnice koriste oruđa, da su znatiželjne i zaigrane, da prepoznaju svoj odraz u ogledalu te da mogu rješavati složene zadatke kako bi došle do hrane.

Poznato je da hobotnice znaju odvrnuti poklopac staklenke kako bi pobjegle iz nje ili došle do njihova sadržaja. Također mogu pobjeći iz vrlo složenih kaveza (video dolje). No još je impresivnija njihova sposobnost da manipuliraju objektom u obliku slova L tako da mogu proći kroz mali kvadratni otvor u pregradi.

Podijeli objavu sa prijateljima:

Facebook

IZ KATEGORIJE:

PRATITE NAS

najnovije objave:

Radio EUROSTAR

Umag - Buje - Novigrad

Umag, Hrvatska
[wpdts-date], [wpdts-time]
Previous slide
Next slide