Iran, Izrael i SAD pred ratom ili u igri prijetnji – što zapravo gledamo

Napetosti na Bliskom istoku sve su veće, ali je li u pitanju prava prijetnja ili diplomatski pritisak?

Stanje na Bliskom istoku u lipnju 2025. ozbiljno je uzdrmano. Iako se neprestano govori o vojnoj prijetnji i mogućem ratu između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, mnogi se pitaju – je li to stvarna prijetnja ili dio šire taktike pritiska? Evo pregleda što znamo, gdje su ključni problemi i kamo bi sve ovo moglo voditi.

Američka evakuacija i izraelske pripreme

Sjedinjene Američke Države započele su djelomičnu evakuaciju svog osoblja iz Iraka i više drugih zemalja u regiji, uključujući Bahrein, Kuvajt i UAE. Iako nije službeno potvrđeno zbog čega, američki obavještajni izvori navode moguću izraelsku vojnu operaciju protiv Irana kao razlog. Prema istim izvorima, takav napad mogao bi izazvati snažan odgovor Teherana, i to upravo na američke ciljeve.

U isto vrijeme, Izrael – prema pisanju svjetskih medija – intenzivno priprema napad na iranske nuklearne objekte. Postovi na platformi X i izvješća poput onih iz New York Timesa navode da izraelski premijer Benjamin Netanyahu inzistira na vojnoj akciji i da bi napad mogao biti izveden samostalno, bez izravne američke podrške.

Diplomacija (još) nije uspjela

Od travnja 2025. SAD i Iran pokušavaju dogovoriti novi nuklearni sporazum uz posredovanje Omana. No, do sada bez uspjeha. Američki predsjednik Donald Trump javno je izrazio sumnju u dogovor, a u ožujku je čak uputio pismo vrhovnom vođi Irana, Aliju Hameneiju, s ultimatumom: postignuti dogovor u 60 dana ili se suočiti s mogućom vojnom akcijom.

Iran je odbio glavni američki zahtjev – potpunu obustavu obogaćivanja uranija – tvrdeći da ima pravo na mirnodopski nuklearni program. Ministar obrane Aziz Nasirzadeh zaprijetio je da će Iran napasti američke baze u regiji ako do napada dođe.

IAEA i potencijalna rezolucija

U cijelu priču uključena je i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Njihov prijedlog rezolucije optužuje Iran za kršenje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Ako se rezolucija usvoji, otvorila bi vrata vraćanju sankcija Iranu – što bi dodatno pojačalo napetosti.

Iran je već poručio da će "oštro reagirati" ako do toga dođe, dok je šef IAEA Rafael Grossi pozvao na smirivanje situacije i nastavak pregovora.

U zraku ostaje pitanje – je li ovo pravi rat ili samo prijetnja?

Iako situacija djeluje vrlo ozbiljno, mnogi analitičari ističu kako trenutne aktivnosti SAD-a i Izraela možda nisu uvod u rat, nego pokušaj da se Iran natjera na popuštanje. Trumpova administracija poznata je po taktici "maksimalnog pritiska" – kombinaciji prijetnji i diplomacije.

Dodatno, neki izvori tvrde da je SAD Iranu ponudio tajni prijedlog koji bi omogućio ograničeno obogaćivanje uranija. Ako je to istina, onda je cijela javna priča o vojnim pripremama i evakuacijama možda dio šireg diplomatskog manevra.

Izrael također može koristiti prijetnju napadom kao sredstvo pritiska. Međutim, mnogi izraelski dužnosnici tvrde da se vojna akcija ne može izbjeći jer diplomatski pregovori ne daju rezultate. Oni smatraju da je trenutna iranska slabost – ekonomska i vojna – idealna prilika za djelovanje.

Postoji li stvarna vojna prijetnja?

Izrael navodno ima planove za napad, a i presretnute komunikacije ukazuju na pripreme. No, vojni stručnjaci upozoravaju da bi napad bio teško izvediv bez američke potpore. Iranski nuklearni objekti su brojni, raspršeni i duboko ukopani. Izrael, tvrdi se, nema dovoljno sredstava za probijanje takvih ciljeva sam.

Osim toga, ključne arapske zemlje – Saudijska Arabija, Katar, Jordan i UAE – navodno odbijaju dati Izraelu zračni prostor za operaciju. I SAD zasad ne daje zeleno svjetlo za napad, osim ako Iran ne poduzme ozbiljnu provokaciju.

Značajke koje upućuju na ozbiljnu opasnost

Iran ima 275 kg visoko obogaćenog uranija, dovoljno za izradu nuklearne bombe svakih 30 dana, prema podacima IAEA-e.

Izrael vidi iranski nuklearni program kao egzistencijalnu prijetnju i zbog toga je spreman djelovati čak i sam.

Iranska vojska tvrdi da posjeduje podatke o izraelskim nuklearnim lokacijama te prijeti izravnim napadima u slučaju agresije.

No, i dalje dominira dojam da se pokušava izbjeći rat

Američka administracija, iako prijeti, jasno poručuje da želi diplomatsko rješenje. Pregovori u Omanu nastavljaju se, a rezolucija IAEA tek treba biti usvojena. Istovremeno, Iran ne pokazuje spremnost na popuštanje, ali pokušava diplomatski pridobiti regionalne sile kako bi spriječio napad.

Zaključak

Iako su evakuacije, vojne pripreme i oštra retorika snažni signali, trenutno stanje ipak više naginje strategiji pritiska nego neposrednoj vojnoj akciji. I dalje postoji prostor za diplomaciju, ali je vrijeme sve kraće, a tenzije rastu iz dana u dan.

Sljedeći ključni datumi, poput mogućeg nastavka pregovora 15. lipnja i ishoda glasanja u IAEA, odredit će hoće li Bliski istok krenuti prema ratu ili će se ipak izabrati političko rješenje.

Portal Eurostar nastavit će pratiti razvoj događaja i donositi potvrđene informacije, bez senzacionalizma i nagađanja.