Klimatske promjene ugrožavaju Jadransko more

U Zadru je održan znanstveno-stručni skup na temu klimatskih promjena i očuvanja morskih ekosustava Jadranskog mora, na kojem su stručnjaci donijeli značajne zaključke. Skup je okupio pedesetak znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva, a rasprave su istaknule hitnu potrebu za promjenama u zaštiti okoliša.

Utjecaj globalnog zatopljenja
Globalno zatopljenje, uzrokovano povećanjem stakleničkih plinova, značajno utječe na vremenske obrasce i povećava učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Prema podacima, 2023. godina bila je jedna od najtoplijih u Europi, s rekordnim brojem dana s ekstremnim toplinskim stresom, što dodatno ugrožava prirodne ekosustave.

Mjere za očuvanje Jadrana
Zaštita morskih područja ključna je za očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih resursa Jadranskog mora. Trenutno je zaštićeno 12 % površine hrvatskog Jadrana, a planira se povećanje na 30 % do 2030. godine. Dio tih područja bit će označen kao "no take" zone, gdje će izlov biti potpuno zabranjen radi regeneracije ekosustava.

Problemi s balastnim vodama
Lučka područja Jadrana često su žarišta unošenja invazivnih vrsta putem balastnih voda. Iako su uvedeni sustavi za tretiranje ovih voda, njihova potpuna eliminacija ostaje izazov. Hrvatska je potpisnica međunarodne konvencije za upravljanje balastnim vodama, što je važan korak u zaštiti morskih staništa.

Pojave u Jadranu
Ekstremno cvjetanje mora, zabilježeno u lipnju 2024., posljedica je kombinacije klimatskih i okolišnih čimbenika, dok rast invazivnih vrsta i novih riba prijeti bioraznolikosti. Ove pojave zahtijevaju interdisciplinarna istraživanja kako bi se bolje razumjele i ublažile njihove posljedice.

Očuvanje Jadranskog mora postaje sve hitniji zadatak, a doneseni zaključci trebali bi poslužiti kao vodič za daljnje aktivnosti u zaštiti ovog dragocjenog ekosustava.

Izvor: Glas Istre