Početak nove eskalacije: SAD napao Iran iz zraka

Napadi SAD-a na iranska nuklearna postrojenja izazvali novu napetost na Bliskom istoku

SAD je 22. lipnja izveo zračne napade na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Isfahan i Natanz – što predstavlja novu razinu napetosti u regiji.

Ova vojna akcija dogodila se nakon što je početkom lipnja Izrael pokrenuo niz napada na iranske vojne i nuklearne objekte. Među metama su bili visoki iranski zapovjednici i nuklearni znanstvenici. Kao odgovor, Iran je izveo raketne napade na izraelske ciljeve, uključujući zračnu luku Ben Gurion i vojne baze.

Raste rizik od šireg sukoba

Napadi SAD-a, u kombinaciji s izraelskim akcijama, dodatno su povećali strah od šireg regionalnog rata. Iran je poručio da zadržava pravo na samoobranu i razmatra mogućnost povlačenja iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Podijeljene reakcije regije i svijeta

Neke zemlje regije, poput Saudijske Arabije i Omana, osudile su izraelske napade. S druge strane, Jordan i Velika Britanija su sudjelovali u presretanju iranskih dronova, što pokazuje sve veću podijeljenost među državama.

Ugroženost nuklearnih postrojenja izazvala je zabrinutost zbog moguće radiološke štete. Iako je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila da nije došlo do kontaminacije, rizici i dalje postoje.

Globalna nesigurnost i pozivi na smirivanje

Situacija prijeti i globalnoj trgovini – posebno pomorskom prometu kroz Hormuški prolaz. Iran je zaprijetio njegovim zatvaranjem, što bi moglo ozbiljno utjecati na opskrbu naftom u svijetu.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres opisao je napade SAD-a kao "opasnu eskalaciju" i pozvao na suzdržanost. Britanski premijer Keir Starmer podržao je američke poteze, ali istaknuo važnost diplomatskog rješenja. Francuska i druge zemlje pozivaju na deeskalaciju, dok je bivši američki predsjednik Donald Trump odbio podržati zajedničku izjavu G7 o smirivanju sukoba.

Kriza se produbljuje, diplomatski put sve nužniji

Sukob između Irana, Izraela i SAD-a ozbiljno prijeti sigurnosti regije i svijeta. Ako ne dođe do političkog dogovora, raste opasnost od humanitarne krize i daljnjih posljedica za globalnu ekonomiju i sigurnost.