Slovenija i NATO: Referendum kao politički manevar ili stvarna prijetnja članstvu?

U posljednjih nekoliko tjedana Slovenija se našla u središtu pažnje zbog rasprave o svom članstvu u NATO-u, potaknute najavom premijera Roberta Goloba o mogućem konzultativnom referendumu. Ova inicijativa dolazi u trenutku političke krize izazvane parlamentarnim porazom u vezi s povećanjem obrambenog proračuna, što je potaknulo pitanja o budućnosti Slovenije u savezu.

No, je li izlazak iz NATO-a realna mogućnost ili samo politički potez?

Pozadina: Financijski pritisci i politička nesuglasica

Slovenija je na summitu NATO-a u Hagu u lipnju ove godine potpisala NATO-ov sporazum u Hagu kojim se obvezala povećati vojnu potrošnju na 5% BDP-a do 2035. godine, s međuciljem od 3% do 2030.  Trenutna potrošnja iznosi oko 1,35% BDP-a, što znači da bi ispunjenje ovih obveza zahtijevalo značajna financijska ulaganja. Neslaganja oko proračuna dovela su do unutarnje političke tenzije, a premijer Golob je izjavio da Slovenija ima dva izbora: ostati u NATO-u i ispuniti financijske obveze ili napustiti savez. Ova izjava izazvala je buru reakcija, ali i postavila pitanje jesu li to stvarne opcije ili retorički manevar.

Politički pejzaž: Odsustvo šire podrške za izlazak

Unatoč Golobovoj najavi referenduma, nijedna velika politička stranka u Sloveniji ne podržava izlazak iz NATO-a. Golobova stranka Sloboda i oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi Janez Janša jasno su izrazile podršku članstvu. Jedina stranka koja zagovara napuštanje NATO-a je Levica, ali njezin utjecaj je ograničen. Stručnjaci poput politologa Miroslava Hačeka smatraju da je prijedlog referenduma više politička strategija za pritisak na opoziciju i mobilizaciju javnosti nego ozbiljan plan za izlazak.

Javno mnijenje: Podijeljeni stavovi

Ankete iz 2024. pokazuju da 58% Slovenaca podržava članstvo u NATO-u, dok je 11% za izlazak. Međutim, zahtjevi za povećanjem vojne potrošnje izazivaju skepticizam među građanima, što je dodatno podgrijano nedavnim prosvjedima protiv NATO-ovih politika. Predsjednica Nataša Pirc Musar dodatno je zakomplicirala situaciju izjavom da je nedostatak dijaloga s Rusijom strateška pogreška EU-a, što je izazvalo dodatne rasprave o geopolitičkom položaju Slovenije.

Pravne i praktične prepreke

Izlazak iz NATO-a pravno je složen proces koji zahtijeva dvotrećinsku većinu u parlamentu za raskid međunarodnog ugovora, što je trenutno politički neizvedivo. Pravni stručnjaci upozoravaju da bi referendum o povećanju vojne potrošnje i referendum o izlasku iz NATO-a mogli biti pravno nespojivi, dodatno smanjujući izglede za napuštanje saveza.

Zaključak: Politička igra ili stvarna prijetnja?

Iako je rasprava o izlasku iz NATO-a intenzivirana, stvarna mogućnost da Slovenija napusti savez trenutno je mala. Političke i pravne prepreke, zajedno s manjkom šire podrške, ukazuju da je referendum vjerojatnije alat za testiranje javnog mnijenja ili jačanje pregovaračke pozicije unutar NATO-a nego korak prema izlasku. Situacija ostaje fluidna, a ishod će ovisiti o daljnjim političkim pregovorima i raspoloženju javnosti. Ako referendum bude održan, mogao bi značajno promijeniti dinamiku, ali za sada Slovenija ostaje čvrsto u savezu – barem formalno.