Dok se sve više priča o umjetnoj inteligenciji i globalnim tržištima, vojna moć i dalje igra važnu ulogu u međunarodnim odnosima. Global Firepower Index za 2025. donosi pregled konvencionalne vojne snage država i pokazuje tko se ističe, a tko zaostaje.
Kako se mjeri vojna snaga
Za razliku od klasičnih brojanja tenkova i zrakoplova, ovaj indeks uključuje više od 60 pokazatelja – od broja vojnika i budžeta, do opreme, industrijske proizvodnje, logistike i tehnološkog razvoja. Ne uzima se u obzir nuklearno oružje, kako bi usporedba među državama bila ravnopravna.
Najjače vojne sile
Na vrhu ljestvice su Sjedinjene Američke Države s proračunom od gotovo 900 milijardi dolara i sposobnošću vojnog djelovanja diljem svijeta. Slijede Rusija i Kina, koje imaju manje budžete, ali brojne vojnike i snažnu obrambenu industriju. Indija je na četvrtom mjestu i sve više ulaže u vlastitu vojnu proizvodnju.
U prvih deset su još Južna Koreja, Velika Britanija, Francuska, Japan, Turska i Italija.
Zanimljivi pomaci
Brazil je najjača vojna sila Latinske Amerike, zahvaljujući modernizaciji i ulaganjima u mornaricu. Ukrajina, unatoč velikim gubicima u ratu, ojačala je kroz vojnu pomoć i reorganizaciju. Izrael drži visoku poziciju zbog tehnološke opremljenosti i jake vojne industrije.
Turska i Poljska bilježe rast
Turska se istaknula ulaganjima u domaću proizvodnju dronova, aviona i raketnih sustava, dok Poljska jača kopnene snage NATO-a u srednjoj Europi nabavom američkih i korejskih sustava.
Italija iznad očekivanja, Njemačka zaostaje
Italija je među deset najjačih, zahvaljujući mornarici i zrakoplovnoj industriji, dok Njemačka još ne bilježi učinak planiranih reformi.
Hrvatska i susjedi: tko gdje stoji
Hrvatska je na 74. mjestu, što predstavlja pad u odnosu na ranije godine. Iako posjeduje modernu opremu poput Rafalea, ukupna vojna spremnost i logistika ne prate korak s nekim zemljama u regiji.
Srbija je bolje rangirana – na 63. mjestu, s kontinuiranim ulaganjima u vojsku i suradnjom s Rusijom i Kinom. Mađarska je na 55. mjestu zahvaljujući nabavi opreme iz Njemačke i SAD-a. Austrija, iako neutralna, nalazi se na 68. mjestu, dok je Slovenija na 96. poziciji. Bosna i Hercegovina drži 132. mjesto zbog slabe vojne strukture i financiranja.
Zašto je to važno
Iako indeks ne predviđa ishod ratova, pokazuje koliko je neka država sposobna braniti se, odvraćati prijetnje i sudjelovati u međunarodnim odnosima. U vremenu rastućih napetosti, podaci o vojnoj snazi postaju važan pokazatelj i sigurnosti i globalne politike.
Analizirana je vojna snaga 145 država, a cijeli popis možete vidjeti OVDJE.
Vojna snaga država na prostoru Europe - vidi grafiku.
Izvor: Glas Istre