Svijet

Chat Control Eu

Objavljeno: 23.08.2025.

Masovni nadzor poruka ili borba za sigurnost djece? "Chat Control" izaziva podjele u Hrvatskoj i EU

Javnost u Hrvatskoj, ali i diljem Europske unije, sve glasnije raspravlja o kontroverznoj regulativi poznatoj pod nazivom "Chat Control". Riječ je o prijedlogu EU-a koji bi omogućio automatsko skeniranje svih poruka, fotografija i datoteka, uključujući i one koje se razmjenjuju putem kriptiranih aplikacija poput WhatsAppa, Signala i Telegrama. Svrha? Borba protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu. No, kritičari upozoravaju da bi to otvorilo vrata masovnom nadzoru građana.

Što se predlaže?

Plan je da svi digitalni servisi u EU implementiraju sustave za skeniranje sadržaja prije nego što se poruke šifriraju. Time bi se prepoznavao i prijavljivao sadržaj koji ukazuje na seksualno zlostavljanje djece (CSAM). Zagovornici smatraju da je to nužno zbog ogromne količine materijala koji se svakodnevno dijeli online. Samo 2021. godine prijavljeno je preko 85 milijuna spornih fotografija i videa.

Kritike: "Udar na privatnost i ljudska prava"

Međutim, brojni stručnjaci za digitalnu sigurnost, ali i organizacije za ljudska prava (EFF, Privacy International) upozoravaju da bi uvođenje skeniranja otvorilo prostor za:

  • masovni nadzor svih građana, bez sudskog naloga,
  • ranjivost enkripcije kroz tzv. "stražnja vrata",
  • lažne optužbe zbog pogrešaka automatiziranih sustava.

Upozoravaju i da bi autoritarni režimi mogli zlorabiti takav model kontrole.

Hrvatska podržava, Europa podijeljena

Dok neke zemlje poput Austrije, Nizozemske i Poljske otvoreno odbacuju prijedlog, Hrvatska ga, prema dostupnim informacijama, podržava. Glasanje u Vijeću EU-a zakazano je za 14. listopada 2025. Europski parlament predlaže ciljane mjere i osnivanje posebnog EU centra, a ne opće skeniranje svih korisnika.

Što kažu domaći stručnjaci?

Ministar Davor Božinović kaže da Hrvatska želi sudjelovati u rješavanju ovog problema, podsjećajući da se kod nas godišnje prijavi 400 do 500 slučajeva seksualnog iskorištavanja djece. No, politička scena je podijeljena.

SDP tvrdi da HDZ želi "masovno špijunirati građane", a predsjednik stranke Siniša Hajdaš Donćić poručuje: "Zaštita djece – da, masovni nadzor – ne". Plenković je sve nazvao "histerijom ljevice".

"Najveći udar na privatnost ikad"

Digitalni stručnjak Marko Rakar smatra da se regulativa skriva iza dobre namjere, ali da je krajnji rezultat "apsolutni udarac na privatnost". Upozorava da će kriminalci lako zaobići sustave, a da će stradati obični građani.

"Sloboda je krhki koncept koji malo cijenimo dok ga imamo. Kada nestane, već je kasno", rekao je Rakar.

Pravni i sigurnosni problemi

Alen Delić, sigurnosni stručnjak i potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, ističe da već postoje propisi koji reguliraju ovu temu, poput uredbe DSA. On upozorava na opasnost od:

  • lažnih prijava,
  • teško provedivih tehničkih rješenja,
  • zamjene enkripcije masovnom obradom podataka.

"Ako se kritike automatski proglašavaju protivnicima zaštite djece, onda nemamo prostora za ozbiljnu raspravu", poručuje Delić.

Pravna pitanja i upozorenja

Odvjetnik Dino Gliha, specijaliziran za digitalne tehnologije, upozorava da bi provedba predloženih mjera značila kršenje brojnih ljudskih prava:

"Tko ima pristup porukama? Tko nadzire sustav? Gdje su podaci pohranjeni? Tko ima ključ za enkripciju?" pita Gliha i dodaje kako su takve mjere teško provedive te da bi potencijalno otvarale prostor za manipulacije podacima.

Zaključak: Sigurnost ili sloboda?

Rasprava o "Chat Controlu" razotkriva duboki sukob između sigurnosti i privatnosti. Nitko ne spori važnost zaštite djece, ali se sve više građana i stručnjaka pita je li masovni nadzor svih građana zaista rješenje?

Izvor: index.hr