Klimatske promjene višestruko povećale rizik od velikih požara u Europi

Nova znanstvena analiza potvrđuje da klimatske promjene diljem Europe stvaraju sve toplije, suše i zapaljivije uvjete te višestruko povećavaju opasnost od razornih požara.

Ekstremna kombinacija vrućine, suše i vjetra u središnjoj Španjolskoj danas je najmanje 20 puta vjerojatnija nego u predindustrijskom razdoblju, dok je na jugozapadu Francuske njezina vjerojatnost najmanje udvostručena.

Klimatske promjene znatno su povećale vjerojatnost pojave vremenskih uvjeta koji pogoduju nastanku i brzom širenju velikih šumskih požara u Europi, pokazuje nova analiza međunarodne skupine znanstvenika World Weather Attribution.

Istraživači su proučavali ekstremnu kombinaciju visokih temperatura, dugotrajne suše i vjetra koja je tijekom srpnja 2026. pogodovala razornim požarima u Španjolskoj i Francuskoj.

Prema njihovim rezultatima, uvjeti zabilježeni u središnjoj Španjolskoj zbog globalnog zagrijavanja postali su najmanje 20 puta vjerojatniji nego u razdoblju prije snažnog porasta emisija stakleničkih plinova. Na jugozapadu Francuske njihova je vjerojatnost najmanje dvostruko veća, a znanstvenici napominju da je riječ o konzervativnoj procjeni.

Ekstremni uvjeti više nisu rijetkost

Analiza pokazuje da bi se u današnjoj klimi vremenski uvjeti takvog intenziteta u središnjoj Španjolskoj mogli pojavljivati prosječno jednom u šest godina, a na jugozapadu Francuske približno jednom u 20 godina.

Klimatske promjene nisu samo povećale njihovu učestalost nego i intenzitet. U usporedbi s predindustrijskim razdobljem, promatrani pokazatelj opasnosti od požara povećan je za oko 42 posto u središnjoj Španjolskoj i približno 46 posto na jugozapadu Francuske.

Znanstvenici su koristili dnevnu ocjenu ozbiljnosti požara, odnosno Daily Severity Rating – DSR. Taj pokazatelj uzima u obzir dugotrajniji nedostatak oborina, isušivanje tla i vegetacije te dnevne temperature, vlažnost zraka i vjetar.

DSR ne predviđa hoće li požar izbiti, nego procjenjuje koliko bi se brzo mogao širiti i koliko bi ga bilo teško staviti pod nadzor nakon izbijanja.

Vlažna zima, a zatim sušno ljeto

Ovogodišnju opasnost dodatno je povećao nagli prijelaz između suprotnih vremenskih ekstrema.

Obilnije oborine tijekom zime omogućile su snažan rast trave, grmlja i druge vegetacije. Nakon toga uslijedili su sušno proljeće, višestruki toplinski valovi i izrazito vruće ljeto, zbog čega se ta vegetacija osušila i pretvorila u veliku količinu lako zapaljivog materijala.

U dijelovima Španjolske zahvaćenima najvećim požarima tijekom zime je palo i do 175 posto više oborina od prosjeka. Slijedili su rekordna vrućina i snažno isušivanje površinskog sloja tla.

Takav slijed vlažnih i izrazito suhih razdoblja znanstvenici opisuju kao svojevrsno vremensko klatno. U zapadnoj Europi ono postaje sve važniji čimbenik opasnosti od požara jer toplija atmosfera ubrzava gubitak vlage iz tla i biljaka.

Dim se širio stotinama kilometara

Posljedice velikih požara ne završavaju na izgorjelim površinama i uništenim objektima. Gusti dim i sitne lebdeće čestice mogu se širiti stotinama kilometara te ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva.

U Bordeauxu su tijekom požara koncentracije čestica dosegnule razinu oko 20 puta višu od one koja se smatra prihvatljivom za zadovoljavajuću kvalitetu zraka. Izrazito loš zrak zabilježen je i do 400 kilometara od požarišta, zbog čega su francuske vlasti aktivirale državne zalihe zaštitnih maski FFP2.

Dim šumskih požara osobito je opasan za djecu, starije osobe, kronične bolesnike te ljude s bolestima dišnog i krvožilnog sustava. Globalne procjene povezuju dugotrajnu izloženost dimu iz požara s približno 1,5 milijuna preranih smrti godišnje.

Gašenje požara više nije dovoljno

Znanstvenici upozoravaju da se odgovor na rastuću opasnost ne može temeljiti samo na većem broju vatrogasaca, vozila i zrakoplova.

Potrebno je snažnije ulagati u prevenciju, uklanjanje suhe vegetacije, održavanje šuma, stvaranje protupožarnih koridora, povećavanje raznolikosti biljnih vrsta te pažljivije prostorno planiranje u područjima u kojima se naselja približavaju šumama.

Poseban problem predstavlja istodobno izbijanje velikih požara u više europskih zemalja. U takvim situacijama države teže međusobno razmjenjuju vatrogasne snage i opremu, a zajednički europski kapaciteti pomoći mogu biti preopterećeni.

World Weather Attribution zaključuje da ekstremni požarni vremenski uvjeti u današnjoj klimi više nisu rijetki. Prilagodba, prevencija i bolja organizacija mogu smanjiti posljedice, ali za zaustavljanje daljnjeg rasta opasnosti potrebno je i brzo smanjivanje emisija stakleničkih plinova te postupno napuštanje fosilnih goriva.

Izvor: Večernji list