Šengenski prostor 40 godina kasnije: sigurnost granica i povjerenje pod pritiskom

Šengenski prostor, koji se često opisuje kao jedan od najvećih dosega europskih integracija, danas se suočava s izazovima koji dovode u pitanje njegovo temeljno načelo – slobodno kretanje ljudi.

Na današnji dan, prije točno 40 godina, potpisan je Šengenski sporazum. Dogodilo se to 14. lipnja 1985. na brodu usidrenom u luksemburškom selu Schengen, smještenom na tromeđi Francuske, Njemačke i Luksemburga. Cilj je bio ukidanje graničnih kontrola među državama potpisnicama, a sporazum je u potpunosti zaživio 1995.

Danas šengenski prostor uključuje 29 zemalja – 25 članica Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Irska i Cipar još mu se nisu priključile. Irska zbog posebnog odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom, a Cipar je još u procesu pristupanja. Među državama koje žele ući u šengenski prostor je i Albanija, koja već ima bezvizni režim s EU‑om.

Visoka potpora građana
Prema podacima iz Eurobarometra iz listopada 2024., čak 72 posto ispitanika šengenski prostor vidi kao jedno od najvažnijih postignuća Europske unije.

Primjeri Rumunjske i Bugarske pokazuju konkretne koristi. Nakon dugog čekanja, ove dvije države su početkom 2025. pristupile šengenskom prostoru – najprije u zračnom i pomorskom prometu. Rumunjski ministar financija naveo je povećanje stranih ulaganja i ubrzanje prometa roba i usluga. Bugarski cestovni prijevoznici istaknuli su da je prije pristupanja samo čekanje na granici s Rumunjskom godišnje koštalo oko 300 milijuna eura.

I Hrvatska, koja je članicom postala početkom 2023., bilježi koristi – osobito u turizmu. Ljetne gužve na granici sa Slovenijom gotovo su nestale, što pozitivno utječe na iskustvo turista koji putuju automobilom.

Pritisci i privremeni povratak kontrola
Unatoč benefitima, posljednjih godina raste broj zemalja koje uvode privremene unutarnje granične kontrole. Razlozi su uglavnom sigurnosni – borba protiv terorizma, neregularne migracije i krizne situacije poput pandemije.

Francuska je kontrole uvela nakon napada 2015. i produžuje ih svakih šest mjeseci, trenutno do listopada 2025. Austrija je to učinila zbog migrantske krize, a Slovenija ih je privremeno vratila krajem 2023., što je izazvalo zabrinutost i u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se tada strahovalo da bi se mogle vratiti stare granice, no to se nije dogodilo. Kontrole su selektivne i ne uključuju sistematsku provjeru svakog vozila, pa se promet uglavnom odvija nesmetano.

Prava i ograničenja
Europska unija omogućuje ovakve kontrole samo u iznimnim okolnostima i na ograničeno vrijeme. Prvo razdoblje traje do šest mjeseci, a produženja su moguća, ali s novim obrazloženjima.

Trenutno privremene kontrole u određenoj mjeri provode: Slovenija, Austrija, Nizozemska, Danska, Francuska, Norveška, Švedska, Njemačka, Bugarska i Italija.

Simbol europske ideje
Šengenski prostor, iako pod pritiskom, ostaje jedan od najvidljivijih simbola europske suradnje. U Schengenu, gdje je sve i počelo, muzej posvećen otvorenim granicama doživio je obnovu povodom 40. obljetnice. Direktorica muzeja istaknula je kako se percepcija promijenila – nekoć slavljen kao simbol slobode, danas se Šengen često promatra sumnjičavo zbog migrantske krize i pandemije.

Ipak, kako je rekao načelnik Schengena, "ne smijemo dopustiti da se granice vrate u ljudske umove".

Izvor: Glas Istre