Zbog ruske prijetnje pet zemalja napušta zabranu protupješačkih mina

Odluka pet europskih zemalja koje graniče s Rusijom da se povuku iz sporazuma o zabrani protupješačkih mina izazvala je zabrinutost diljem svijeta. Ova vijest odražava ozbiljnu promjenu sigurnosne slike u Europi i pokazuje koliko je prijetnja iz Moskve uzeta ozbiljno.

Povlačenje iz sporazuma zbog sigurnosnih razloga

Finska, Poljska, Latvija, Estonija i Litva najavile su izlazak iz Ottawske konvencije – međunarodnog sporazuma koji od 1997. zabranjuje uporabu, proizvodnju i skladištenje protupješačkih mina. Te su zemlje kao razlog navele potrebu za fleksibilnijom obranom istočnog krila NATO-a zbog pojačane prijetnje iz Rusije.

Latvija je prva formalno napustila sporazum, a slijedi je Finska. Finski premijer Petteri Orpo poručio je da je odluka donesena kako bi se zemlja bolje pripremila za moguće promjene u sigurnosnom okruženju.

Mine kao obrambena mjera

Prema stručnjacima, protupješačke mine mogu značajno usporiti napad, posebno kad se koriste za obranu slabije opremljenih zemalja. Primjeri iz Ukrajine, gdje su ruska minirana područja usporila ukrajinske ofenzive, dodatno potvrđuju njihovu vojnu učinkovitost.

Zabrinutost zbog humanitarnih posljedica

Unatoč vojnoj koristi, mine predstavljaju ozbiljan rizik za civile, često godinama nakon sukoba. Amnesty International i druge organizacije osudile su povlačenje iz sporazuma, ističući da se time ugrožava dosadašnji napredak u zaštiti civila.

U 2023. godini, prema podacima Landmine and Cluster Munition Monitora, najmanje 5757 osoba poginulo je ili ranjeno zbog mina i eksplozivnih ostataka, a čak 84 % žrtava bili su civili.

Novi sigurnosni pristupi pod pritiskom realnosti

Predstavnici Finske i ostalih zemalja tvrde da će mine koristiti odgovorno i u skladu s humanitarnim načelima. No organizacije koje se zalažu za zabranu mina upozoravaju da se povratak ovom oružju ne može opravdati, bez obzira na kontekst.

Odluka ovih pet zemalja otvara pitanje hoće li i druge države slijediti njihov primjer, što bi moglo imati dugoročne posljedice za međunarodne napore na razoružanju i zaštiti civila.

Izvor: index.hr